蜜桃交友

Debora Donnini; Ariana Ani膰 - Vatikan

Po膷inje se ocrtavati slika na kojoj je doista sve povezano, a enciklika 鈥濴audato si'鈥� 啪ivi se na konkretan na膷in 鈥� istaknuo je pater Giacomo Costa, tajnik Povjerenstva za informiranje, govore膰i 14. listopada na brifingu za novinare na po膷etku drugoga tjedna Sinode o Amazoniji. Pater Costa je govorio o bogatim svjedo膷anstvima o tomu kako je Crkva koja izlazi sad ve膰 stvarnost, sa zajednicama koje 拧tite 啪ivot, i zajedni膷kim djelovanjem u skupinama, te istaknuo da to poti膷e na razmi拧ljanje o izazovima koji se nalaze pred raznim slu啪bama i o inkulturiranoj liturgiji.

Jedna od va啪nijih tema bilo je i cjelovito ekolo拧ko obra膰enje, kao i hitni zahtjev za savezom s Crkvom u za拧titi prav膩, 拧to bi moglo dovesti do ustanovljenja me膽unarodne crkvene ustanove za nadgledanje kr拧enja ljudskih prava amazonskih naroda. Govorilo se i o cirkularnom gospodarstvu, okoli拧nim pravima, ali i o razvoju komunikativne kulture u Panamazonskom podru膷ju uz vrjednovanje katoli膷kih medija i formaciju 鈥瀞tarosjedila膷kih komunikatora鈥�.

Potrebu za za拧titom domoroda膷kih naroda na slu啪benim mjestima posebno je istaknula Josianne Gauthier, glavna tajnica Me膽unarodnoga katoli膷kog saveza agencij膩 za razvoj (CIDSE) koji ve膰 vi拧e od 50 godina podupire zajednice u za拧titi njihovih prava. Jedna je od na拧ih zada膰a na sinodi slu拧anje 鈥� kazala je Gauthier.

O iskustvu ste膷enom me膽u tim narodima, op拧irno je govorio biskup José Ángel Divassón Cilveti, biv拧i apostolski vikar Puerto Ayacucha u Venezueli, osvrnuv拧i se posebno na etni膷ku skupinu Yanomamija koji 啪ive na podru膷ju Amazonske 拧ume izme膽u Venezuele i Brazila. Mi, salezijanci, prisutni smo na tom podru膷ju od 1957. godine, a nakon Sabora zapo膷eto je novo razdoblje u svrhu ostvarivanja djela evangelizacije, kako bismo pratili te narode. Mjerilo je postalo sudjelovanje u 啪ivotu tih zajednica 鈥� kazao je biskup 鈥� svjesni da oni trebaju uzeti uzde u svoje ruke. Pomogli smo im takvim projektima koji im omogu膰uju da ne ovise o drugima.

Bilo je potrebno upoznati njihove 啪ivote, a ne do膰i me膽u njih kao kolonizatori 鈥� napomenuo je te dodao da je stoga bila organizirana priprema za kr拧tenje. Biskup je potom govorio o ra膽anju Crkve koja poma啪e tim narodima, jer 鈥� kako je rekao 鈥� evan膽elje donosi nove stvari, poput pra拧tanja. Stoga je to pu膷anstvo po膷elo prepoznavati njegovu vrijednost; sposobnost pra拧tanja im je pomogla rije拧iti neke probleme, uspjeli su nadvladati brojne sukobe. U Amazonskoj smo 拧umi bili svjedoci tih promjena 鈥� istaknuo je biskup Divassón Cilveti.

Monsinjor Carlo Verzeletti, biskup Castanhala, u Brazilu, dolazi iz jedne nove biskupije u blizini u拧膰a Amazone, ustanovljene prije 14 godina, koja ima 1100 sela, a malo sve膰enika. Govorio je o te拧ko膰ama u slavljenju mise, jer zbog prostranosti teritorija mora i膰i s jednoga kraja biskupije na drugi. U izlaganju se, me膽u ostalim, osvrnuo na re膽enje o啪enjenih mu拧karaca, kako bi euharistija 鈥� primijetio je 鈥� postala stvarnost bli啪a na拧im zajednicama. Oni ne bi bili sve膰enici druge kategorije, nego pripremljene osobe koje imaju primjeran 啪ivot, i koje bi mogle izvr拧iti izvanredan posao 鈥� istaknuo je biskup.

José Gregorio Díaz Mirabal oduvijek 啪ivi na podru膷ju tih 鈥瀦elenih plu膰a鈥� na拧ega planeta, a na sinodi predstavlja vi拧e od 400 amazonskih naroda. Domorodac iz Venezuele, predsjednik je Kongresa amazonskih domoroda膷kih organizacija (COICA), koji u amazonskim zemljama djeluje ve膰 36 godina. On je prije svega izrazio zahvalnost papi Franji koji se pro拧le godine u Puertu Maldonadu spomenuo domoroda膷kih naroda, te Panamazonskoj katoli膷koj crkvenoj mre啪i (REPAM) za sve 拧to 膷ini.

Osim toga, uputio je apel da se prestane s 鈥瀒nvazijom鈥� velikih projekata razvoja, hidroelektri膷nih poduze膰a, ekstraktivnih aktivnosti, kra膽膩 zemlje. Mnogi su od nas ubijeni 鈥� kazao je te zatra啪io da vlade u Amazoniji sjednu s njima za stol i razgovaraju kako bi oja膷ala veza izme膽u Crkve i domoroda膷kih naroda.