Vijesti iz 啪ivota Katoli膷ke Crkve u Hrvatskoj
Neno Ku啪ina 鈥� Zagreb
Misno slavlje na Svetu nedjelju 1. rujna u Ludbregu predvodio je zagreba膷ki nadbiskup i metropolit Dra啪en Kutle拧a u zajedni拧tvu s biskupima zagreba膷ke crkvene pokrajine i sve膰enicima. Na po膷etku mise vara啪dinski biskup Bo啪e Rado拧 rekao je: 鈥濽 Sveti拧te nas je dovela 啪elja za zahvalom Bogu za sva dobro膷instva, a nosimo u svom srcu i molitve za na拧e potrebe i potrebe na拧ih najmilijih. Neka Gospodin produbi na拧u glad i 啪e膽 za njegovim Tijelom i Krvlju koji nas ja膷aju na na拧em hodo膷asni膷kom putu鈥�.
Mons. Dra啪en Kutle拧a je u homiliji istaknuo kako ovaj susret nije samo povijesna tradicija, ve膰 i duboko osobno duhovno iskustvo. 鈥濽pravo je u Ludbregu, prije vi拧e od 拧est stolje膰a, jedan sve膰enik, bore膰i se sa sumnjama u Kristovu euharistijsku prisutnost, do啪ivio milost da vidi i dotakne stvarnu Kristovu Krv. Od tada, ovo mjesto postaje 啪ivo svjedo膷anstvo neizrecivih milosti koje proizlaze iz na拧eg pouzdanja u Gospodina鈥�. Nastavio je kako hoditi putem koji je sam Krist puno je vi拧e od vr拧enja vjerskih pravila ili usvajanja odre膽enih obrazaca 啪ivljenja. 鈥濶a拧a katoli膷ka vjera nije samo jo拧 jedna filozofija me膽u mnogima, niti samo koristan dru拧tveni program; ona je, prije svega, na膷in 啪ivota鈥�.
鈥濶a拧a vjera mora oblikovati svaki aspekt na拧eg postojanja, uklju膷uju膰i i na拧e javno djelovanje. Povijest pokazuje da javni 啪ivot koji isklju膷uje Boga ne oboga膰uje, ve膰 ubija ljudski duh. 沤alosna slika Europe koja se odri膷e svojih kr拧膰anskih korijena, na koju je upozoravao papa Benedikt XVI., na拧a je realnost. Osim toga, sve jasnije opa啪amo kako su se intelektualne elite, pa i unutar same Crkve, 鈥瀙ovukle ne samo iz zajedni膷kog svijeta oko sebe, nego i iz same stvarnosti.鈥� To nas, kao kr拧膰ane, ne smije obeshrabriti, ve膰 probuditi i osna啪iti za svjedo膷enje svoje vjere, privatno i javno, ali uvijek u ljubavi i spremnosti na slu啪enje. Posebno je va啪no u ovom trenutku da oni me膽u nama koji obna拧aju javne slu啪be prepoznaju svoju odgovornost. Kr拧膰anski poziv zahtijeva od nas da oblikujemo dru拧tvo prema vrijednostima koje proizlaze iz prirodnog moralnog zakona, koje 拧tite ljudsko dostojanstvo od za膷e膰a do prirodne smrti te 膷uvaju slobodu savjesti i istinski odgajaju nove nara拧taje u duhu istine i pravde鈥�, rije膷i su mons. Kutle拧e u Ludbregu.
Sve膷anim euharistijskim slavljem u crkvi na otvorenom u Mariji Bistrici, koje je predvodio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, 31. kolovoza zavr拧eno je 33. velikogori膷ko zahvalno pje拧a膷ko hodo膷a拧膰e Majci Bo啪joj Bistri膷koj. Ukupno 42 kilometra pje拧a膷ilo je 3088 hodo膷asnika.
U homiliji je mons. Lingua pojasnio: 鈥濷vo je kr拧膰anin: drugi Isus. Ako Isus 啪ivi u nama, 拧to god 膷inimo, koga god susre膰emo i poku拧avamo ljubiti, postaje prilika da Rije膷 provedemo u djelo. Mi ustupamo Isusu svoje ruke, svoj um, svoj jezik, svoje tijelo, svoje srce, kako bi On nastavio 啪ivjeti danas, po nama, u ovom svijetu. Kako Boga ne bismo 膷astili samo usnama, ne samo da trebamo dobro moliti, ve膰 moramo dobro 啪ivjeti svaki trenutak koji nam Gospodin daruje, 膷initi sve svim srcem, kao da Krist 啪ivi u nama, kao da nemamo 拧to drugo 膷initi, kako bi rekao sveti Papa Ivan XXIII.鈥�.
Vjernicima iz triju velikogori膷kih, kao i 啪upa velikogori膷ko 鈥� odranskog dekanata te susjedne Sisa膷ke biskupije i grada Zagreba apostolski nuncij je poru膷io: 鈥濪o拧li ste ovdje na hodo膷a拧膰e, ali to nije kao kada idete na koncert da biste pljeskali velikoj zvijezdi. Do拧li ste moliti Mariju za zagovor kako bi se ispunilo ono 拧to vam je posebno na srcu. Povjeriti Njoj svoje brige, svoje dobre 啪elje, svoju rodbinu i prijatelje, ali prije svega zamoliti je da vam pomogne sa膷uvati srce puno Boga鈥�.
Mno拧tvo Marijinih 拧tovatelja je 31. kolovoza, na blagdan Gospe od Suza, hodo膷astilo u Pleternicu. Sredi拧nje euharistijsko slavlje predvodio je po啪e拧ki biskup Ivo Martinovi膰.
鈥濻vaka 啪upa u na拧oj Domovini ima odre膽ene rane. Narodnooslobodila膷ka vojska Jugoslavije pod vodstvom tada拧nje Komunisti膷ke partije 1944. je do temelja sru拧ila 啪upnu crkvu sv. Nikole, a 1955. partizani su pogubili 啪upnika i dvije 膷asne sestre. Rane zacjeljuju. Gra膽evina od kamena i cigli je razorena, ali nije razorena 啪iva Crkva koja se ovdje okuplja, a tome su svjedoci i svi ovdje okupljeni vjernici鈥�, poru膷io je na po膷etku 啪upnik i upravitelj Sveti拧ta Antun 膯orkovi膰.
Biskup Martinovi膰 je u homiliji istaknuo: 鈥濭ospine suze znak su blizine, nje啪nosti, utjehe, suosje膰anja, dijeljenja, ljubavi i dara nebeske Majke. One nas pozivaju da se oja膷amo u vjeri, obnovimo i promijenimo. One su poziv na istinsko obra膰enje, da molimo Boga za sve one koji su radi nas nedu啪no i nevino plakali, za one kojima smo mi u 啪ivotu svjesno ili nesvjesno bili razlog njihovih suza, za sve nedu啪ne suze 膷ovje膷anstva, a nadasve za sve prolivene suze djece, mladih i nevinih koji su 啪rtve nasilja, trgovine, te bilo kojeg oblika zla u svijetu i kod nas. Kako ne spomenuti i ne misliti na tolike suze starih i napu拧tenih osoba, bolesnika i patnika, prognanika, izbjeglica, migranata, siromaha i zaboravljenih osoba 膷ije suze nitko ne pozna, ne vidi i nikoga ne zanimaju doli Boga koji im je jedini snaga i utjeha鈥�, poru膷io je propovjednik. Na kraju je podsjetio vjernike na poziv pape Franje koji govori kako Gospa i danas pla膷e nad patnjama svoje djece diljem svijeta. Potaknuo ih je da u svoje molitvene nakane uklju膷e i molitvu za mir u Ukrajini, Izraelu, Palestini i drugim ratom zahva膰enim mjestima.
鈥濪a budemo bri啪ni njegovatelji evan膽eoskoga sjemena鈥�. Tako je svoju poruku na po膷etku nove 拧kolske i katehetske godine naslovio 膽akova膷ko-osje膷ki nadbiskup i predsjednik Vije膰a za katehizaciju 膼uro Hrani膰. Uz ostalo pi拧e: 鈥濲edno je od konkretnih mjesta susreta suvremene kulture i Crkve vjeronauk u 拧koli. Zbog vrijednosti sadr啪aja kr拧膰anske vjere koja se unutar njega prenosi, vjeronauk nema alternativu. On 啪eli svemu onome 拧to je danas bezimeno dati ime. Onima koji su u sumnji on pru啪a znakove nade. Onima koji tra啪e vlastito mjesto u svijetu pru啪a mogu膰nost ukorijenjenosti u 啪ivo stablo Katoli膷ke Crkve鈥�.
