蜜桃交友

Marito Mihovil Letica

Danas se navr拧ava 75 godina od dono拧enja 屎Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima屎. Progla拧ena je 10. prosinca 1948., istoga dana kada je prihva膰ena Rezolucijom 217 A (III) Op膰e skup拧tine Ujedinjenih naroda odr啪ane u Parizu. Posrijedi je dokument koji je postao temelj za ve膰inu pravno obvezuju膰ih me膽unarodnih akata o ljudskim pravima, uklju膷uju膰i i mnogobrojne ustave nacionalnih dr啪ava.

Svjedo膷imo da su lijeve i liberalne politi膷ke stranke te njima sklone organizacije civilnoga dru拧tva i drugi politi膷ki aktivisti prisvojili ekskluzivno, recimo to tako, pravo na govor o ljudskim pravima. Poku拧ava se prikazati da Crkva i s njome povezane konzervativne svjetonazorske skupine ne samo da ne podupiru ljudska prava nego da ih nerijetko i zaprje膷uju.

Istina je dijametralno suprotna: ljudska prava nisu plod ni liberalizma ni lijevih politi膷kih opcija, a ponajmanje komunizma, nego su ljudska prava plod 鈥� najprije i najve膰ma 鈥� kr拧膰anskoga personalizma.

膶ovjek kojega smatraju 屎filozofskim ocem屎 dokumenta nazvana 屎Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima屎 za sebe je znao re膰i: 屎Ja sam tajni agent Vje膷noga Kralja na terenu kneza ovoga svijeta.屎 Tako se o膷itovao francuski personalisti膷ki filozof Jacques Maritain, koji je, kako smatraju mnogi u to upu膰eni, najzna膷ajniji kr拧膰anski mislilac 20. stolje膰a. Dana 28. travnja 2023. bila je 50. godi拧njica Maritainove smrti pa je i to povod da se prisjetimo ovoga zna膷ajnog i zaslu啪nog filozofa izrazitoga kr拧膰anskog usmjerenja.

U tekst 鈥砋niverzalne deklaracije鈥�, koja je sastavljena od 30 膷lanaka, uklju膷ena su 膷ak 22 ljudska prava od njih 26 iz kataloga ljudskih prava 拧to ga je oblikovao Jacques Maritain.

Ne bi smjelo ostati nespomenuto da je upravo on prvi put u povijesti uporabio pojam 鈥砽judska prava鈥� (屎human rights屎), godine 1940. u zborniku 鈥砈loboda: njezino zna膷enje鈥� (鈥矲reedom: Its Meaning鈥�). Maritain je u Sjedinjenim Ameri膷kim Dr啪avama tijekom 40-ih godina 20. stolje膰a postao jednim od najgorljivijih zagovornika ljudskih prava nastoje膰i da ameri膷ka i svjetska javnost uvide nu啪nost dono拧enja akta na nadnacionalnoj, svjetskoj razini.

K tome je va啪no napomenuti da je pojam 鈥硂soba鈥� sredi拧nji u 鈥砋niverzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima屎 鈥� spominje se 23 puta. Pojam 屎osoba屎, kako ga danas razumijevamo, dijete je kr拧膰anstva. Prvi ga je definirao Boecije, starorimski filozof i kr拧膰anski svetac. Osoba ili 屎persona屎, kako re膷e Boecije, jest 屎individualna supstancija racionalne naravi屎 (屎naturae rationalis individua substantia屎).

Iz kr拧膰anstva izrasli personalizam izbjegava 拧tetne i pogubne krajnosti kolektivizma i individualizma te se upravo personalizam iskazao jedinim primjerenim odgovorom na sve totalitarizme. Maritain je bio va啪ni kr拧膰anski antitotalitarist: dosljedni protivnik nacional-socijalizama, fa拧izma i komunizma.

I recimo na kraju, jer je veoma va啪no, da je Maritain zna膷ajno utjecao na socijalne enciklike papâ Pavla VI. i Ivana Pavla II. Premda Maritain nije bio sve膰enik, nego katoli膷ki laik, Pavao VI. namjeravao ga je imenovati kardinalom, ali Maritain se uklonio toj 膷asti.

Cijeli je 啪ivot Maritain tra啪io odgovor na pitanja o dostojanstvu 膷ovjeka kao osobe, o vremenitome poslanju kr拧膰anâ u svijetu te o na膷inima i putovima kojima se iz vremenitosti ulazi u vje膷nost. Odgovori 拧to ih je ponudio iskazuju se i danas mjerodavnima i smjerokaznima.

(Pope - am)