75 godina od dono?enja ?Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima?
Marito Mihovil Letica
Danas se navr?ava 75 godina od dono?enja ?Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima?. Progla?ena je 10. prosinca 1948., istoga dana kada je prihva?ena Rezolucijom 217 A (III) Op?e skup?tine Ujedinjenih naroda odr?ane u Parizu. Posrijedi je dokument koji je postao temelj za ve?inu pravno obvezuju?ih me?unarodnih akata o ljudskim pravima, uklju?uju?i i mnogobrojne ustave nacionalnih dr?ava.
Svjedo?imo da su lijeve i liberalne politi?ke stranke te njima sklone organizacije civilnoga dru?tva i drugi politi?ki aktivisti prisvojili ekskluzivno, recimo to tako, pravo na govor o ljudskim pravima. Poku?ava se prikazati da Crkva i s njome povezane konzervativne svjetonazorske skupine ne samo da ne podupiru ljudska prava nego da ih nerijetko i zaprje?uju.
Istina je dijametralno suprotna: ljudska prava nisu plod ni liberalizma ni lijevih politi?kih opcija, a ponajmanje komunizma, nego su ljudska prava plod – najprije i najve?ma – kr??anskoga personalizma.
?ovjek kojega smatraju ?filozofskim ocem? dokumenta nazvana ?Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima? za sebe je znao re?i: ?Ja sam tajni agent Vje?noga Kralja na terenu kneza ovoga svijeta.? Tako se o?itovao francuski personalisti?ki filozof Jacques Maritain, koji je, kako smatraju mnogi u to upu?eni, najzna?ajniji kr??anski mislilac 20. stolje?a. Dana 28. travnja 2023. bila je 50. godi?njica Maritainove smrti pa je i to povod da se prisjetimo ovoga zna?ajnog i zaslu?nog filozofa izrazitoga kr??anskog usmjerenja.
U tekst ″Univerzalne deklaracije″, koja je sastavljena od 30 ?lanaka, uklju?ena su ?ak 22 ljudska prava od njih 26 iz kataloga ljudskih prava ?to ga je oblikovao Jacques Maritain.
Ne bi smjelo ostati nespomenuto da je upravo on prvi put u povijesti uporabio pojam ″ljudska prava″ (?human rights?), godine 1940. u zborniku ″Sloboda: njezino zna?enje″ (″Freedom: Its Meaning″). Maritain je u Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama tijekom 40-ih godina 20. stolje?a postao jednim od najgorljivijih zagovornika ljudskih prava nastoje?i da ameri?ka i svjetska javnost uvide nu?nost dono?enja akta na nadnacionalnoj, svjetskoj razini.
K tome je va?no napomenuti da je pojam ″osoba″ sredi?nji u ″Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima? – spominje se 23 puta. Pojam ?osoba?, kako ga danas razumijevamo, dijete je kr??anstva. Prvi ga je definirao Boecije, starorimski filozof i kr??anski svetac. Osoba ili ?persona?, kako re?e Boecije, jest ?individualna supstancija racionalne naravi? (?naturae rationalis individua substantia?).
Iz kr??anstva izrasli personalizam izbjegava ?tetne i pogubne krajnosti kolektivizma i individualizma te se upravo personalizam iskazao jedinim primjerenim odgovorom na sve totalitarizme. Maritain je bio va?ni kr??anski antitotalitarist: dosljedni protivnik nacional-socijalizama, fa?izma i komunizma.
I recimo na kraju, jer je veoma va?no, da je Maritain zna?ajno utjecao na socijalne enciklike papâ Pavla VI. i Ivana Pavla II. Premda Maritain nije bio sve?enik, nego katoli?ki laik, Pavao VI. namjeravao ga je imenovati kardinalom, ali Maritain se uklonio toj ?asti.
Cijeli je ?ivot Maritain tra?io odgovor na pitanja o dostojanstvu ?ovjeka kao osobe, o vremenitome poslanju kr??anâ u svijetu te o na?inima i putovima kojima se iz vremenitosti ulazi u vje?nost. Odgovori ?to ih je ponudio iskazuju se i danas mjerodavnima i smjerokaznima.
(Pope - am)
