Me?ugorje. Odobrenje pape Franje
Pope
“Stigao je trenutak da se zaklju?i duga i slo?ena povijest oko duhovnih fenomena Me?ugorja”. Tim rije?ima zapo?inje Nota o duhovnom iskustvu vezanom za Me?ugorje koju je potpisao kardinal Víctor Manuel Fernández, pro?elnik Dikasterija za nauk vjere. Tekst je to koji je odobrio papa Franjo koji prepoznaje vrijednost duhovnih plodova povezanih s me?ugorskim iskustvom, ovla??uju?i vjernike da ga se pridr?avaju budu?i da su se "dogodili brojni pozitivni plodovi i nisu se me?u Bo?jim narodom pro?irili nikakvi negativni ili rizi?ni u?inci". Uglavnom, pozitivno je tako?er mi?ljenje o porukama, iako uz poja?njenja nekih izraza.
Pozitivni plodovi
Mjesta vezana uz me?ugorski fenomen odredi?ta su hodo?a??a iz cijeloga svijeta. ?Pozitivni se plodovi o?ituju ponajvi?e kao promicanje zdrave prakse ?ivota vjere“ u skladu s tradicijom Crkve. Dogodila su se "brojna obra?enja" ljudi koji su otkrili ili ponovno otkrili vjeru; povratak ispovijedi i sakramentalnoj pri?esti, brojna zvanja, "brojna pomirenja supru?nika i obnove bra?noga i obiteljskoga ?ivota". Zabilje?ena su i "vrlo brojna ozdravljenja". ?upa Me?ugorje mjesto je klanjanja, molitve, seminara, duhovnih vje?bi, okupljanja mladih. Nastala su i karitativna djela koja brinu o siro?adi, ovisnicima, osobama s invaliditetom, a utvr?ena je i prisutnost skupina pravoslavnih kr??ana i muslimana.
Poruka mira
Nota Dikasterija potom razmatra glavne aspekte poruka, po?ev?i od poruke mira shva?enoga ne samo kao odsutnost rata nego i u duhovnom, obiteljskom i dru?tvenom smislu: najoriginalniji naslov koji Gospa sebi pripisuje je, naime, 'Kraljica mira'. To je mir koji je plod ?ivljene ljubavi koja "podrazumijeva tako?er ljubav prema onima koji nisu katolici". Taj se aspekt bolje razumije ?u ekumenskom i me?ureligijskom kontekstu Bosne, obilje?enom stra?nim ratom s jakim religijskim elementima“.
Bog u sredi?tu
?esto se pojavljuje poticaj na pouzdano prepu?tanje Bogu koji je ljubav: ?Mo?emo prepoznati jezgru poruka u kojima Gospa ne stavlja sebe u sredi?te, nego pokazuje da je potpuno usmjerena na na?e jedinstvo s Bogom“. Osim toga, "Marijin zagovor i djelovanje o?ito su podre?eni Isusu Kristu kao tvorcu milosti i spasenja u svakoj osobi".
Poziv na obra?enje
U porukama potom nalazimo "stalni poziv na napu?tanje svjetovnoga na?ina ?ivota i pretjerane vezanosti za zemaljska dobra, uz ?este poticaje na obra?enje, ?to ?ini mogu?im istinski mir u svijetu". ?ini se da je upravo obra?enje sredi?te me?ugorske poruke. Tu je i "ustrajan poticaj da se ne podcjenjuje ozbiljnost zla i grijeha" i da se ozbiljno shvati Bo?ji poziv na borbu protiv zla. Temeljni su tako?er uloga molitve i posta, kao i sredi?nje mjesto mise i traganje za kona?nim smislom postojanja u vje?nom ?ivotu.
Potrebna poja?njenja
Drugi dio dokumenta isti?e kako se "nekoliko" poruka mo?e ?initi "povezanima sa zbunjuju?im ljudskim iskustvima" iako neke pogre?ke mo?da nisu "iz lo?e namjere, nego zbog subjektivnoga shva?anja fenomena". U nekim se slu?ajevima ??ini da Gospa pokazuje neku razdra?enost jer se neke njezine upute nisu slijedile; tako upozorava na prijete?e znakove i mogu?nost da se nikada vi?e ne uka?e“. Ali zapravo druge poruke daju ispravno tuma?enje: ?Oni koji daju katastrofi?na predvi?anja la?ni su proroci. Ka?u: “Te i te godine, tog i tog dana bit ?e katastrofa”. Uvijek sam govorila da ?e kazna do?i ako se svijet ne obrati. Zbog toga poti?em sve na obra?enje“ (15.12.1983.).
Inzistiranje na porukama
Tu su potom poruke za ?upu u kojima Gospa kao da ?eli kontrolu nad pojedinostima duhovnoga i pastoralnoga puta. U drugim slu?ajevima poruke se ?odnose na zahtjeve 'malo vjerojatnoga nadnaravnog podrijetla', kada Gospa ?daje naredbe o datumima, mjestima, prakti?nim aspektima, i donosi odluke o uobi?ajenim pitanjima“. Zapravo, sama Gospa relativizira vlastite poruke podvrgavaju?i ih ?neusporedivoj vrijednosti Rije?i objavljene u Svetom pismu“: ?Nemojte i?i u potragu za izvanrednim stvarima, nego radije uzmite Evan?elje, ?itajte ga i sve ?e vam biti jasno“ (12.11.1982.). U Noti se kao problemati?ne navode i poruke koje Gospi pripisuju izraze “moj plan”, “moj projekt”, rije?i koje bi “mogle zbuniti. Zapravo, sve ?to Marija ?ini uvijek je u slu?bi Gospodinova plana". Ne smijemo pogrje?no dodjeljivati Mariji "mjesto koje je jedinstveno i isklju?ivo za Sina Bo?jega".
Odobreno javno ?tovanje
Iako to ne podrazumijeva progla?enje nadnaravnosti, i podsje?aju?i da nitko nije obvezan vjerovati u to, nihil obstat – koje je izdao mostarski biskup u dogovoru sa Svetom Stolicom – upu?uje da vjernici "mogu putem tog duhovnog prijedloga dobiti pozitivan poticaj za svoj kr??anski ?ivot te dopu?ta javno ?tovanje". U Noti se tako?er precizira da pozitivna ocjena ve?ine me?ugorskih poruka "ne podrazumijeva progla?enje izravnoga nadnaravnog podrijetla". Crkvene vlasti u mjestima gdje je takvo iskustvo prisutno, pozvane su cijeniti pastoralnu vrijednost i "tako?er promicati ?irenje tog duhovnog prijedloga". Dikasterij na kraju poti?e one koji idu u Me?ugorje "da prihvate kako se na hodo?a??e ne ide radi susreta s navodnim vidiocima, nego radi susreta s Marijom, Kraljicom mira".