Branko Juri?: Stvoritelj svih ne smije biti razlog za podjele ve? za ja?anje bratstva i solidarnosti
Me?unarodni dan ljudskog bratstva ustanovila je Op?a skup?tina UN-a u prosincu 2020. godine, a inspiriran je Deklaracijom iz Abu Dhabija, odnosno koji su potpisali papa Franjo i veliki imam Al-Azhara Ahmad Al-Tayyeb. Taj tekst je na hrvatski jezik preveo teolog dr. sc. Branko Juri?, koji posljednjih devet godina ?ivi i radi u Vatikanu. U na?em glavnom studiju odgovara nam na pitanja o tom dokumentu i povezanim temama. Podsje?a da ?nije vrijeme za ravnodu?nost“: ?Bog je sve ljude stvorio i ho?e da se svi ljudi spase“, stoga ?Stvoritelj svih ne smije biti razlog za podjele ve? za ja?anje bratstva i solidarnosti“.
Po?tovani, vezano uz povod za na? razgovor, kako biste opisali zna?aj Dokumenta o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajedni?ki ?ivot, pet godina nakon ?to su ga 4. velja?e 2019. u Abu Dhabiju potpisali poglavar Katoli?ke crkve i veliki imam Al-Azhara?
Nema sumnje da je rije? o prekretnici me?ureligijskog dijaloga koji je lijek za rane svijeta. To je zna?ajan dokument koji nije tek islamsko-kr??anska deklaracija, ve? je otvoren za sve ljude. Mnogi su ga nazvali ?povijesnim“. S katoli?kog gledi?ta, tekst je izra?en u duhu Drugog vatikanskog koncila koji ka?e da ?ne mo?emo zazivati Boga, Oca svih ljudi, ako odbijamo bratski se pona?ati prema nekim ljudima, stvorenima na Bo?ju sliku“ (NA, 5), a potom je postao i dio Papine enciklike Fratelli tutti.
Svjesni opasnosti zapaljivog govora mr?nje, konstantnih pojava nasilja i ratova koji moraju prestati, kao i mnogih nepravdi koje valja ispravljati, papa Franjo i veliki imam Al-Azhara Ahmad Al-Tayyeb pozvali su kr??ane, muslimane i sve druge ljude dobre volje na pomirenje i bratstvo te na usvajanje kulture dijaloga kao puta, suradnje kao kodeksa pona?anja, uzajamnog razumijevanja kao metode i kriterija.
Kako ova deklaracija mo?e poslu?iti kao putokaz za ja?anje dijaloga u svijetu te u suzbijanju nasilja?
Sadr?aj deklaracije pokazuje da kr??ani i muslimani imaju mnoge zajedni?ke vrednote koje su temelj za izgradnju me?usobnog povjerenja i suradnje, ?to tako?er zna?i da se one mogu i trebaju zajedni?ki promicati. Osim toga, neophodno je kriti?ki promatrati stvarnost i boriti se protiv zla raznih vrsta fundamentalizama. Dokument o ljudskom bratstvu jasno osu?uje terorizam i nasilje te poti?e na zajedni?ki napor u suzbijanju ekstremisti?kih tuma?enja vjere, ?ega na?alost ima i kod kr??ana i kod muslimana. Deklaracija mo?e poslu?iti kao platforma za zajedni?ki rad u borbi protiv ekstremizma, radikalizacije i polarizacije. Vi?egodi?nje stanje na dru?tvenim mre?ama alarm je koji pokazuje da se brojni vjernici i svi drugi ?urno moraju podu?avati nenasilnoj komunikaciji.
A na mjesnoj razini, primjerice u Hrvatskoj i BiH?
Vjerski slu?benici na mjesnoj razini mogu koristiti ovaj dokument kao zajedni?ki okvir za izra?avanje apela za mir i pravednost. Takvi zajedni?ki istupi mogu imati vrlo sna?an utjecaj na vjernike i ?iru javnost. Na?alost, i vjerski slu?benici mogu imati anestezirane savjesti i ne smatrati va?nim dignuti glas kada je u pitanju nepravda i nasilje. Slaba?na ili nikakva reakcija na nasilje nad ?enama primjer je takve gre?ne ?utnje. Dokument o ljudskom bratstvu nagla?ava, izme?u ostalog, potrebu za?tite prava ?ena te osu?uje sve oblike negativne diskriminacije. Smatram da su po uzoru na Dokument o ljudskom bratstvu i na mjesnoj razini neophodne zajedni?ke izjave i apeli o va?nim socijalnim problemima poput obiteljskog nasilja, korupcije, mentalnog zdravlja, odnosa prema stranim radnicima, raznih vrsta negativnih diskriminacija i sl. Imamo toliko propu?tenih prilika, ali pred nama su i druge koje ne smijemo propustiti.
Kada je u pitanju odnos Katoli?ke Crkve prema islamu, vrijedi podsjetiti i na Drugi vatikanski koncil te da su d?amije pohodili i neki od pokoncilskih rimskih biskupa…
Da, posljednja trojica papa: sv. Ivan Pavao II., Benedikt XVI. i Franjo. Koncilska deklaracija uputila je poziv kr??anima i muslimanima ?da zajedni?ki ?tite i promi?u socijalnu pravednost, moralna dobra te mir i slobodu za sve ljude“. Osobito su bile sna?ne i simboli?ne geste pape Ivana Pavla II. On je bio prvi papa koji je kro?io u d?amiju i molio u njoj te prvi rimski biskup koji je iz po?tovanja poljubio Kur’an, svetu knjigu muslimana. Isto je u?inio 1985. posjetiv?i Casablancu, Maroko, gdje je odr?ao pred mno?tvom mladih ljudi koji su velikom ve?inom bili muslimani. Tada je me?u ostalim rekao: ?Kr??ani i muslimani, mi vjerujemo u istoga Boga, jedinoga Boga, ?ivoga Boga“. I naravno da je u pravu. Zar mi vjerujemo da je raj ili nebo podijeljeno? Ne.
Koje su klju?ne zajedni?ke vrednote i teme izra?ene u Dokumentu o ljudskom bratstvu iz 2019. koje mogu slu?iti kao temelj za daljnje me?ureligijsko razumijevanje i suradnju?
Dokument promi?e ljudsko bratstvo isti?u?i da svi ljudi dijele zajedni?ko ljudsko porijeklo: Bog je sve ljude stvorio i ho?e da se svi ljudi spase. Stoga je ljubav prema Bogu i bli?njemu temeljna i kr??anima i muslimanima. Iz toga proizlazi va?nost milosr?a, razumijevanja i pomo?i drugima, bez obzira koju vjeru ispovijedaju ili jesu li uop?e vjernici. Svi smo, zapravo, tra?itelji istine. Kao ?to je spomenuto, va?an element dokumenta predstavlja i zajedni?ki poziv na mir, pravdu i nenasilje. Kr??ani i muslimani se pozivaju na zajedni?ki odgovor ljudskog roda na suvremene izazove poput siroma?tva, terorizma, ekstremizma, zlostavljanja maloljetnika i ?ena, ekolo?kih i drugih problema koji poga?aju ?itavo ?ovje?anstvo. Deklaracija poti?e po?tivanje raznolikosti te odgoj i obrazovanje koji promi?u kulturu susreta, razumijevanja i suradnje. To mo?e poslu?iti kao zajedni?ka platforma za unapre?ivanje obrazovnih sustava kako bi se izbjegle predrasude i stereotipi.
Kao posljedica individualizma postoje ra?ireni stavovi, ?ak i me?u onima koji se smatraju vjernicima, da svatko o drugima i druga?ijima mo?e misliti i osje?ati ?to god ho?e…
U individualizmu pojedinac u kona?nici ostaje zatvoren u sku?enom okviru vlastitog razuma i svojih osje?aja. Zato se pod takvim utjecajem mo?e krivo i izopa?eno dr?ati da za moju vjeru i nije toliko va?no ?to u sebi osje?am i kako osobno gledam na druge, na one skupine koje se po ne?emu razlikuju od mene i mojih. Upravo zato vrijedi podsjetiti da ratovi i nasilje zapo?inju ba? tu, u ?ovjekovoj nutrini i svijesti, od onoga ?to osje?amo i mislimo, u nakupinama mr?nje i prezira, u hranjenju na?ih mitova, u nereagiranju na govor mr?nje. Tako ?ovjek mo?e biti lako podlo?an zapaljivoj retorici autoviktimizacije pa da takvu kontemplaciju svjesno ili nesvjesno pretvori u akciju ?protjerivanja ugro?avatelja na?e sigurnosti”, bez obzira na to koja bi skupina ljudi bila ili ve? jest progla?ena na?om prijetnjom i ?to bi to?no podrazumijevalo tu na?u sigurnost.
Kako bi teologinje i teolozi mogli pridonijeti izgradnji mira i zajedni?kog ?ivota?
Moramo prvo biti svjesni odgovornosti, kako za izgovorenu rije? tako i za gre?nu ?utnju, odgovornosti za izgradnju mira koji je djelo pravde. Kolektivni narcizam, odnosno situacija kada se neka skupina ili nacija identificira ili percipira kao nadmo?na ili posebna u usporedbi s drugima, te autoviktimizacija, pojava kada se vjerska, nacionalna ili druga skupina smatra trajnom i ekskluzivnom ?rtvom, dvije su zamke, iluzije i velike prepreke za izgradnju mira i zajedni?kog ?ivota. Za po?etak kao teologinje i teolozi mo?emo raditi na iskorjenjivanju tih korova. Potrebni su nam me?usobni susreti, suradnja i prijateljstva teologinja i teologa iz razli?itih vjerskih zajednica.
U rujnu 2022. u medijima je iza?la neobi?na vijest o tome kako ste Va? otac i Vi kao katoli?ki sve?enik besplatno popravili krov jedne d?amije u BiH. Kako je do?lo do toga i kakve su bile reakcije?
To je bio jedan spontani doga?aj koji je zbog zajedni?ke fotografije i zahvalnog teksta mjesnog imama Selvedina ef. Imamovi?a prona?ao interes kod brojnih ljudi. Selvedin i ja se godinama poznajemo i rado dru?imo, gotovo svaki put kada do?em u BiH. I me?u njegovim d?ematlijama imamo mnogih obiteljskih prijatelja. Reakcije su bile posve pozitivne, ljudi su to podr?ali. Jedne novine su mog oca Slavka stavile u rubriku ?li?nost dana“, nazivaju?i ga ?istinskim vjernikom“. Od svojih roditelja i bra?e sam u?io i dalje u?im o ljudskosti. Trebamo po?tivati i voljeti sveta mjesta i ljude. U zavi?ajima gdje su mnogi ranjeni ratom i drugim zlima bratske geste djeluju iscjeljuju?e. One mogu biti: topao zagrljaj, rije?i podr?ke i ohrabrenja, pomo? i za?tita u nevolji, dar nade, dijeljenje ?alosti i radosti, iskreni osmijeh, dijalog, slu?anje… Svrha na?eg ?ivota je u?iti voljeti.
No nije uvijek lako u?i u dijalog…
Da, dobar dijalog zahtjeva dobru volju, trud, posao, obazrivost, hrabrost… Za izgradnju mosta potrebne su godine posve?enog rada, a za njegovo ru?enje tek eksplozivna detonacija. Tako?er, dijalogom se ne ?eli re?i da su sve religije jednake, ve? da svi vjernici, oni koji tra?e Boga a i svi ljudi bez religijske pripadnosti ili vjere, imaju jednako dostojanstvo. Stoga se moramo obvezati da Stvoritelj svih ne bude razlog za podjele ve? za ja?anje ljudskog bratstva i solidarnosti. Bogu koji pita: ?Gdje ti je brat?“, nitko vi?e ne bi smio odgovoriti: ?Ne znam“ (usp. Post 4,9).
Kako se mo?e unaprijediti edukacija o me?ureligijskom dijalogu i razumijevanju, uzimaju?i u obzir smjernice iz Dokumenta?
Al-Azhar i Katoli?ka crkva tra?e da ovaj Dokument postane ?predmetom istra?ivanja i promi?ljanja u svim ?kolama, sveu?ili?tima i obrazovanim i odgojnim ustanovama doprinose?i time stvaranju novih generacija koje ?e donositi dobro i mir, te koji ?e posvuda braniti pravo potla?enih i posljednjih“. Ne znam je li to slu?aj kod nas. No ako nismo svi zajedno bra?a i sestre, sve ?e se raspasti. Nalazimo se pred izazovom ovoga stolje?a i na?eg vremena. Ne mo?emo oprati ruke od trenutne situacije u kojoj se nalazimo. Nije vrijeme za ravnodu?nost.
(Pope – am)
