Doktrinarna deklaracija otvara mogu?nost blagoslova za "neregularne" parove
Suo?en s molbom dviju osoba da budu blagoslovljene, iako je njihov status kao para ?neregularan“, zare?eni ?e slu?benik mo?i to u?initi, ali izbjegavaju?i da ta gesta pastoralne blizine sadr?i elemente ?ak i izdaleka sli?ne obredu vjen?anja – stoji u deklaraciji Fiducia supplicans o pastoralnom zna?enju blagoslovā, koju je objavio Dikasterij za nauk vjere, a odobrio papa Franjo. Rije? je o dokumentu koji razmatra temu blagoslova, razlikuju?i izme?u onih obrednih i liturgijskih, i onih spontanih koje su sli?nije gestama pu?ke pobo?nosti. Upravo se u okviru te druge kategorije sada razmatra mogu?nost prihvata i onih koji ne ?ive prema odredbama kr??anskoga moralnog nauka, ali ponizno tra?e blagoslov. Nekada?nji Sant'Uffizio nije objavio nijednu deklaraciju od kolovoza prije 23 godine. Posljednja je bila Dominus Jesus, dokument visoke doktrinarne vrijednosti, objavljen 2000. godine.
?Fiducia supplicans“ zapo?inje uvodom pro?elnika, kardinala Victora Manuela Fernándeza, koji obja?njava da deklaracija tuma?i pastoralno zna?enje blagoslova, dopu?taju?i da se klasi?no shva?anje blagoslova pro?iri i obogati putem teolo?koga razmi?ljanja utemeljenoga na pastoralnom vi?enju pape Franje. Razmi?ljanje koje podrazumijeva stvarni razvoj u usporedbi s onim ?to je do sada re?eno o blagoslovima, dolaze?i do toga da obuhvati mogu?nost blagoslova za parove u neregularnom stanju i parove koje ?ine osobe istoga spola, ne potvr?uju?i slu?beno njihov status ili mijenjaju?i na bilo koji na?in vje?ni nauk crkve o braku.
Nakon prva tri paragrafa, deklaracija prikazuje blagoslov u sakramentu ?enidbe napominju?i da su nedopu?teni obredi i molitve koji mogu potaknuti zbrku izme?u onoga ?to je konstitutivno za brak i onoga ?to mu je opre?no, kako bi se izbjeglo priznavanje, na bilo koji na?in, kao brak ne?to ?to to nije. Osim toga, ponovno se isti?e da se prema dugogodi?njem katoli?kom nauku dopu?tenima smatraju samo spolni odnosi u okviru braka izme?u mu?karca i ?ene.
Drugo op?irno poglavlje dokumenta analizira zna?enje razli?itih blagoslova, koji se odnose na osobe, predmete pu?ke pobo?nosti, mjesta ?ivota. Kada se odre?enim liturgijskim obredom zaziva blagoslov na neke ljudske odnose, potrebno je da to ?to se blagoslivlja odgovara Bo?jem naumu upisanom u sve stvoreno. Crkva stoga ne mo?e podijeliti liturgijski blagoslov neregularnim parovima ili onima koje ?ine osobe istoga spola.
Deklaracija potom daje teolo?ko-pastoralno shva?anje. Tko tra?i blagoslov pokazuje da mu je u njegovu ?ivotu potrebna spasonosna Bo?ja prisutnost, jer tra?i pomo? od Boga, kako bi mogao bolje ?ivjeti. Taj zahtjev valja prihvatiti i procijeniti izvan liturgijskih okvira, kada se ?ovjek na?e u okru?enju ve?e spontanosti i slobode. Gledaju?i ih iz perspektive pu?ke pobo?nosti, blagoslove valja vrjednovati kao ?in pobo?nosti. Stoga nije potrebno zahtijevati prethodno moralno savr?enstvo kao preduvjet.
Dokument napominje da se ta vrsta blagoslova pru?a svima, ne tra?e?i ni?ta, daju?i ljudima osje?aj da su blagoslovljeni unato? njihovim pogre?kama te da nebeski Otac i dalje ?eli njihovo dobro i nada se da ?e se na kraju otvoriti dobru.
Tre?e poglavlje deklaracije otvara za mogu?nost tih blagoslova, koji su gesta prema onima koji prepoznaju?i se siroma?nima i potrebitima njegove pomo?i ne zahtijevaju ozakonjenje svojega statusa, nego mole da se sve ?to je istinito, dobro i ljudski valjano u njihovu ?ivotu i odnosima, ulo?i, ispravi i uzdigne prisutno??u Duha Svetoga.
Iako se blagoslivlja par, a ne zajednica, deklaracija uklju?uje u ono ?to je blagoslovljeno legitimne odnose izme?u dvije osobe. U kratkoj molitvi koja mo?e prethoditi tom spontanom blagoslovu, zare?eni slu?benik mo?e moliti za njih mir, zdravlje, duh strpljenja, dijalog i uzajamnu pomo?, ali i Bo?je svjetlo i jakost kako bi u potpunosti mogli vr?iti njegovu volju.
Ta vrsta blagoslova mo?e imati svoje mjesto u drugim kontekstima, kao ?to je posjet nekom sveti?tu, susret sa sve?enikom, molitva izmoljena u skupini ili pak tijekom hodo?a??a.
Na kraju, ?etvrto poglavlje podsje?a da i onda kada je odnos s Bogom naru?en grijehom, uvijek se mo?e tra?iti blagoslov, pru?aju?i ruke prema Bogu, a ?eljeti blagoslov mo?e u nekim situacijama biti mogu?e dobro.
(Pope - aa)