Papa ?lanovima Diplomatskog zbora predla?e ‘diplomaciju nade’
U tradicionalnom novogodi?njem obra?anju ?lanovima Diplomatskog zbora akreditiranima pri Svetoj Stolici, papa Franjo je primijetio da se susre?u u trenutku u kojem je, po njihovoj prisutnosti, simboli?no okupljena obitelj svih narodâ. Kako je rekao, "razmjenjuju?i bratske ?elje, ostavljamo iza sebe sva?e koje nas dijele i ponovno otkrivamo ono ?to nas spaja." Potom je dodao:
Na po?etku ove godine, koja za Katoli?ku Crkvu ima posebnu va?nost, na?e okupljanje ima posebnu simboli?nu vrijednost. Smisao je Jubileja 'odmoriti se' od freneti?nosti koja sve vi?e obilje?ava svakodnevni ?ivot, osvje?iti se i hraniti se onim ?to je uistinu bitno: ponovno se otkriti kao djeca Bo?ja i bra?a u Njemu, oprostiti uvrede, podr?ati slabe i siroma?ne, pustiti zemlju da se odmori, ostvarivati pravednost i ponovno prona?i nadu. Na to su pozvani svi koji slu?e zajedni?kom dobru i prakticiraju politiku koja je najplemenitiji oblik ljubavi.
Ostatak dugoga Papinog govora, zbog njegove prehlade, pro?itao je dotajnik Dikasterija za Isto?ne Crkve mons. Filippo Ciampanelli. U govoru je Papa podsjetio da je pro?le godine posjetio Indoneziju, Papuu Novu Gvineju, Isto?ni Timor i Singapur, Belgiju i Luksemburg te Korziku. Ujedno je zahvalio svima koji su pridonijeli sve?anijoj proslavi Jubileja u Rimu.
Sukobi, polarizacije, la?ne vijesti
"U mnogim zemljama sve je vi?e dru?tvenih sukoba. Tako?er vidimo da u mnogim zemljama postoje sve ve?i dru?tveni i politi?ki konteksti pogor?ani rastu?im kontrastima. Suo?eni smo sa sve ve?om polarizacijom, u kojoj se javlja op?i osje?aj straha i nepovjerenja prema bli?njima i prema budu?nosti. To je pogor?ano stalnim stvaranjem i ?irenjem la?nih vijesti koje ne samo da iskrivljuju stvarnost, nego na kraju iskrivljuju i savjesti, pobu?uju?i la?ne percepcije stvarnosti i stvaraju?i ozra?je sumnje koja raspiruje mr?nju, ugro?ava sigurnost ljudi i kompromitira gra?anski su?ivot i stabilnost cijelih naroda", upozorio je Sveti Otac, prisjetiv?i se nedavnih masovnih napada u Magdeburgu i New Orleansu te atentata na slova?kog Premijera i izabranoga ameri?kog Predsjednika.
"Moja je ?elja za novu godinu da Jubilej bude za sve, kr??ane i nekr??ane, prilika za promi?ljanje odnosa koji nas povezuju, te kako biti humani i ?ivjeti u politi?koj zajednici; kako prevladati logiku sukoba i, umjesto toga, prihvatiti logiku susreta. Vrijeme koje je pred nama ne?e na?i o?ajne lutalice, ve? hodo?asnike nade, odnosno ljude i zajednice u pokretu, predane izgradnji budu?nosti mira", naglasio je papa Franjo.
Dijalog sa svima
Dodao je da je poziv diplomacije poticati dijalog sa svima, uklju?uju?i sugovornike koje se smatra 'neugodnima'. "To je jedini na?in da se raskinu lanci mr?nje i osvete koja zarobljava i da se deaktiviraju bombe sebi?nosti, ljudskog ponosa i oholosti, ?to je korijen svake ratoborne volje koja uni?tava", isti?e u ovogodi?njem govoru Papa i nastavlja: "?elio bih zato istaknuti neke odgovornosti koje svaki politi?ki vo?a treba imati na umu kada izvr?ava svoje odgovornosti koje trebaju biti usmjerene na izgradnju op?eg dobra i integralnog razvoja svake ljudske osobe".
Kako je rekao, to je prije svega donijeti Radosnu vijest siromasima. "Nesre?e su na?eg vremena brojne. Nikad kao u ovo vrijeme ?ovje?anstvo nije do?ivjelo napredak, razvoj i bogatstvo, ali mo?da nikad kao danas ?ovje?anstvo nije toliko samo i izgubljeno, da ?esto vi?e voli ku?ne ljubimce nego djecu. Svi ljudi – tako?er i oni koji nisu vjernici – mogu biti nositelji poruke nade i istine, jer su ljudska bi?a obdarena uro?enom ?e?njom za istinom."
Komunikacijska sredstva i umjetna inteligencija
Sveti je Otac zato upozorio na tendenciju stvaranja vlastite 'istine' i zanemarivanje objektivne istine, ?emu mogu pridonijeti suvremena komunikacijska sredstva i zloupotrijebljena umjetna inteligencija te znanstveni napredak ?ija ograni?enja ?esto pridonose polarizaciji, su?avanju mentalne perspektive, pojednostavljivanju stvarnosti, riziku od zlostavljanja i – paradoksalno – izolaciji.
Papa je naglasio da komunikacija, dijalog i zauzimanje za op?e dobro zahtijevaju dobru vjeru i uporabu zajedni?kog jezika. "To je iznimno va?no u diplomatskoj sferi, posebice u multilateralnom kontekstu. Utjecaj i uspjeh svake rije?i, deklaracijā, rezolucijā i op?enito pregovara?kih tekstova ovise o tom uvjetu".
"Upravo zbog toga posebno zabrinjava poku?aj iskori?tavanja multilateralnih dokumenata – koji mijenjaju zna?enje pojmova ili jednostrane reinterpretacije sadr?aja ugovora o ljudskim pravima – te uvo?enje ideologija koje dijele ljude, gaze vrijednosti i vjeru naroda. To je doista istinska ideolo?ka kolonizacija koja poku?ava iskorijeniti tradiciju, povijest i vjerske veze naroda. U tom kontekstu neprihvatljivo je, primjerice, govoriti o takozvanom 'pravu na poba?aj' koje je u suprotnosti s ljudskim pravima, a posebno s pravom na ?ivot. Sav ?ivot mora biti za?ti?en, u svakom trenutku, od za?e?a do prirodne smrti, jer nijedno dijete nije gre?ka ili krivo ?to postoji, kao ?to se ni jednoj staroj ili bolesnoj osobi ne mo?e oduzeti nadu i odbaciti je!", naglasio je Sveti Otac.
Diplomacija nade
Papa je podsjetio i na dobre primjere suradnje me?u narodima, poput Mirovnog sporazuma koji su krajem studenoga 1984. u Vatikanu potpisali Argentina i ?ile, te dodao da je "diplomacija nade i diplomacija oprosta sposobna, u vremenu punom otvorenih ili latentnih sukoba, ponovno isplesti odnose razdirane mr?njom i nasiljem, i tako previti rane slomljenih srdaca".
Ponovio je svoj apel da se od novca koji slu?i za oru?je i druge vojne tro?kove osnuje globalni fond za kona?no uklanjanje gladi i razvoj najsiroma?nijih zemalja, kako njihovi stanovnici ne bi pribjegavali nasilnim rje?enjima i bili prisiljeni napu?tati svoje zemlje da bi prona?li dostojanstveniji ?ivot. Tako je spomenuo razli?ite sukobe na afri?kom kontinentu, osobito u Sudanu, u Sahelu, Afri?kom Rogu, u Mozambiku, Demokratskoj Republici Kongo, ali i Siriji, Libanonu, i Mjanmaru, Haitiju, Venezueli, Boliviji te Nikaragvi u kojoj Sveta Stolica sa zabrinuto??u prati mjere poduzete prema crkvenim ustanovama i vjernicima. Izrazio je nadu da ?e ove godine me?unarodna zajednica raditi na tome da se napokon zaustavi trogodi?nji rat u napa?enoj Ukrajini i sukob u Izraelu.
Nova ropstva
"Kr??ani mogu i ?ele aktivno pridonositi izgradnji dru?tva u kojem ?ive. ?ak i tamo gdje nisu ve?ina u dru?tvu, oni su punopravni gra?ani, osobito u zemljama u kojima ?ive od davnih vremena", istaknuo je Sveti Otac. Posljednji naglasak njegovoga govora bio je poziv da se proglasi slobodu zarobljenima, pritom navode?i razli?ite zarobljenosti poput ovisnosti o drogama i trgovinu ljudima. "Po?tovani veleposlanici, u kr??anskoj perspektivi jubilej je vrijeme milosti, i kako bih volio da ova 2025. godina uistinu bude godina milosti, puna istine, oprosta, slobode, pravednosti i mira!", zaklju?io je Sveti Otac.
Dodajmo na kraju da Sveta Stolica trenutno ima pune diplomatske odnose sa 184 zemlje te Europskom unijom i Suverenim vite?kim malte?kim redom, te da su pro?le godine potpisani ili unaprije?eni ugovori s Burkinom Faso, Republikom ?e?kom i Narodnom republikom Kinom.
(Pope - hjb)
