蜜桃交友

Papa Franjo primio je u ?etvrtak, 21. studenoga u Vatikanu sudionike prve plenarne skup?tine Dikasterija za kulturu i obrazovanje. U ovoj je prilici uvodno ponovio va?nost i potrebu – kako se izrazio – “rizika spajanja dviju stvarnosti: kulture i obrazovanja”. Dva tada odvojena tijela Svete Stolice ujedinio je Apostolskom konstitucijom ‘Praedicate Evangelium’, nije ga motiviralo – rekao je – “toliko tra?enje ekonomske racionalizacije, ne toliko, koliko vi?e vizija mogu?nosti dijaloga, sinergije i inovativnosti koja ta dva podru?ja mo?e u?initi plodonosnijima i nadopunjuju?ima”.

Papa je rekao da su danas svijetu “potrebni novi tuma?i potencijala koje ljudska bi?a nose u sebi” i da nam “ne koriste modeli pouke koji su samo ‘tvornice rezultata’, bez kulturnog projekta koji omogu?uje osposobljavanje ljudi sposobnih pomo?i svijetu okrenuti novi stranicu, iskorjenjuju?i nejednakost, endemsko siroma?tvo i isklju?ivost”.

“Patologije dana?njega svijeta nisu nepromjenjive da ih moramo prihvatiti pasivno, a jo? manje s ugodom”, poru?io je Sveti Otac, te nastavio da bi nas ?kole, sveu?ili?ta i kulturni centri “trebali u?iti ?eljeti, ostati ?edni, imati snove”, a na ?to podsje?a i Druga Petrova poslanica: ‘?ekamo nova nebesa i novu zemlju, na kojima pravda po?iva’.

 Papa ka?e da bi to trebalo postati “temeljni kriterij razlu?ivanja i obra?enja na?e kulturne i obrazovne prakse”. O toj izrazio se ‘kvaliteti o?ekivanja’, postavio je i klju?no pitanje za dru?tvene institucije: ‘?to zapravo ?ekamo?’. Tu je citirao i poeziju Emily Dickinson, poti?u?i okupljene neka shvate svoju misiju na polju obrazovanja i kulture “kao poziv da pro?ire svoje horizonte i naprave mjesta za nevi?ene mogu?nosti”.

Uz ostalo tu je Papa  istaknuo: “Odgojitelju i umjetniku na?a je du?nost re?i: ‘Budite izda?ni. Riskirajte’.”

“Nemamo razloga dopustiti da nas strah svlada”, nastavio je dalje i iznio dva razloga tomu: “Prvo, zato ?to je Krist na? vodi? i suputnik. Drugo, zato ?to smo ?uvari kulturnog i obrazovnog naslije?a ve?eg od nas samih”. Nabrojao je - izdvajamo - da smo u tome nasljednici Augustina, poezije Efrema Sirijskog, katedralnih ?kola, zatim onih koji su izmislilili sveu?ili?ta, te Tome Akvinskoga, Edit Stein, kao i naroda koji su naru?ili djela tolikih umjetnika.

Istaknuo je da smo ba?tinici umjetnika koji su bili nadahnuti Kristovim otajstvima, kao i obrazovne te kulturne strasti mnogih svetica i svetaca. Zbog sviju njih, “oslobodimo se svakoga tereta pesimizma, pesimizam nije kr??anski, i ujedinimo se u oslobo?enju ?ovjeka iz sjene nihilizma koji je mo?da najopasnija po?ast suvremene kulture, a koja ima pretenzije brisanja nade. I ne zaboravimo: nada ne razo?arava, ona je snaga. Slika je to sidra: nada ne razo?arava”.

“Ra?unam na vas” – nastavio je – “kako bi Jubilarna godina, koja je sve bli?a, mogla pro?iriti ovaj vapaj”. “Toliko je toga za u?initi, ovo je trenutak za zasukati rukave”, izrazio se u tom smislu i slikovito, te iznio podatak da se danas u svijetu bilje?i najve?i broj studenata u povijesti. Ohrabruju?e je i da oko 110 milijuna djece zavr?ava osnovnu ?kolu, no isto tako oko 250 milijuna djece i aolescenaa ne poha?a ?kolu.

“Moralni je imperativ promijeniti ovu situaciju. Zato ?to se kulturni genocidi ne doga?aju samo poradi uni?tavanja ba?tine; kulturni je genocid kada djeci krademo budu?nost, kad im ne nudimo uvjete da postanu ono ?to bi mogli biti. Kada vidimo da djeca na mnogim stranama odlaze u sme?u tra?iti stvari za prodaju kako bi mogli jesti, razmi?ljajmo o budu?nosti ?ovje?anstva s tom djecom.”

Spominju?i, pak, rije?i Antoine de Saint-Exupéry iz knjige ‘Zemlja ljudi’ u kojoj putuje vlakom, tre?im razredom, punog izbjeglica i gleda te ljude jedna ga rana mu?i, prepri?ao je Papa i nastavio citirati: ‘Mu?i me ?to je u svakome od njih pomalo jedan Mozart ubijen’.

Stoga je Sveti Otac naglasio da je na?a odgovornost ogromna. Neizmjerno. “Obrazovanje je imati smjelosti potvrditi drugoga s onim izrazom svetog Augustina: ‘Volo ut sis’ ?elim da bude?. I to je obrazovanje”, naglasio je tako?er.

Rekao je, nadalje, u tom kontekstu da su posebno relevantno podru?je, koje odre?uje epohalnu promjenu, golemi skokovi koji se doga?aju u znanstvenom razvoju i tehnolo?kim inovacijama. Danas ne mo?emo zanemariti dolazak digitalne tranzicije i umjetne inteligencije. Taj fenomen nas stavlja pred klju?na pitanja, rekao je Papa i zatra?io od istra?iva?kih sveu?ili?nih centara da rasvjetle njihove prednosti i opasnosti.

“Ne smijemo dopustiti da osje?aj straha pobijedi. Ne zaboravite da se slo?eni kulturni prijelazi ?esto poka?u najplodnijima i najkreativnijima za razvoj ljudske misli. Razmatranje Krista ?ivoga omogu?uje nam imati hrabrosti zaputiti se prema budu?nosti, s povjerenjem u Gospodinovu rije? koja nas izaziva: "Prije?imo na drugu obalu. Ka?e. Idite”, rekao je zaklju?no papa Franjo sudionicima prve plenarne skup?tine Dikasterija za kulturu i obrazovanje koja je u tijeku u Vatikanu.

(Pope - an)