Papa skalabrincima: Brinite o migrantima, ?rtvama neljudskih nepravda
Valja nadvladati stereotipe koji isklju?uju, kako bismo u drugomu, tko god on bio i odakle dolazio, prepoznali dar Bo?ji, jedinstven, svet, nepovrediv, dragocjen za dobro svih – poticaj je koji je papa Franjo uputio misionarima svetoga Karla, poznatijima kao misionari skalabrinci, koje je danas, 28. listopada, primio u audijenciju povodom njihova XVI. generalnog kapitula. Polaze?i od teme Jubileja "Hodo?asnici nade" kojom se nadahnjuje kapitul, Papa je u svojem razmi?ljanju govorio o tri posebna aspekta misije: migranti, "majstori nade"; potreba za ad hoc pastoralom; te konkretno milosr?e koje ponovno stavlja u sredi?te osobu, njezina prava i dostojanstvo.
Prona?i kruh svagda?nji negdje drugdje
Lijepo je ?to ste se u planiranju budu?eg misionarskog i karitativnog pastorala u korist migranata odlu?ili nadahnuti temom Jubileja – primijetio je Papa polaze?i u svom razmi?ljanju od prve me?u obra?ivanim temama, od migranata, u korist kojih taj red, koji je osnovao sveti Giovanni Battista Scalabrini, obavlja svoj apostolat. Ljudi odlaze u nadi da ?e kruh svagda?nji prona?i negdje drugdje – napomenuo je Papa citiraju?i njihova utemeljitelja, te dodao kako ne odustaju, ?ak ni kada se ?ini da sve ide protiv njih, i kada nailaze na zatvaranja i odbijanje.
Njihova ustrajnost, ?esto poduprta ljubavlju prema obiteljima koje su ostale u domovini, puno nas u?i, posebno vas koji, ?migranti me?u migrantima“ – kako vas je ?elio va? utemeljitelj – dijelite njihov put.
Povijest spasenja je povijest migranata
Kroz dinamiku susreta, dijaloga, prihvata Krista prisutnoga u strancu, vi rastete zajedno s njima, solidarni jedni s drugima, prepu?teni 'u Bogu i samo u Bogu' – napomenuo je Papa te potaknuo – Nemojte zaboraviti Stari zavjet: udovica, siro?e i stranac. Oni su Bo?ji miljenici.
Potraga za budu?no??u koja pokre?e migranta, osim toga, izra?ava potrebu za spasenjem koja ujedinjuje sve, bez obzira na rasu i stanje.
Doista, 'itinerancija' – istaknuo je papa Franjo – ispravno shva?ena i ?ivljena, mo?e postati, ?ak i u boli, dragocjena ?kola vjere i ljudskosti, i za one koji poma?u i za one kojima se poma?e. Nemojmo zaboraviti – upozorio je – da je sâma povijest spasenja povijest migranata, naroda u pokretu.
Rasti zajedno s migrantima
Osvr?u?i se na drugu to?ku razmi?ljanja, usredoto?enu na potrebu pastorala nade, rekao je kako migracije s jedne strane, uz odgovaraju?u potporu mogu postati trenutak rasta za sve, s druge pak, ako se pro?ivljavaju u samo?i i napu?tenosti, mogu se pretvoriti u drame egzistencijalne iskorijenjenosti, krize vrijednosti i perspektiva, do te mjere da dovedu do gubitka vjere i do o?aja.
Nepravde i nasilje kroz koje prolaze tolika na?a bra?a i sestre, otrgnuti iz vlastitoga doma, ?esto su toliko neljudski da mogu i najja?e odvu?i u tamu malodu?nosti ili mra?ne rezignacije.
Ne treba zanemariti – upozorio je papa Franjo – da svakog migranta treba prihvatiti, pratiti, promicati i integrirati. Zbog toga je potreban netko tko se saginje nad rane migranata, brinu?i o njihovoj krajnjoj tjelesnoj, duhovnoj i psihi?koj ranjivosti, ako ?elimo da im ne nedostaje snage i otpornosti potrebne za nastavak zapo?etog putovanja.
Potrebni su ?vrsti pastoralni zahvati blizine, na materijalnoj, vjerskoj i ljudskoj razini, kako bi se u njima poduprla nada, a s njom i nutarnji putovi koji vode do Boga, vjernoga suputnika, uvijek prisutnoga uz one koji trpe.
Velike nesre?e i danas priti??u svijet
Sveti se Otac osvrnuo i na pad nataliteta kao na ?alosni ra?ireni trend. Mnogo zemalja danas treba migrante – kazao je te dodao kako, primjerice, Italija nema djece. Prosje?na dob stanovnika je 46 godina. Italija treba migrante i mora ih primiti, pratiti, promicati i integrirati. Tu istinu moramo re?i – napomenuo je.
Stanje se nije mnogo promijenilo u usporedbi s onim kada je uo?i jubileja 1900. sveti Giovanni Battista Scalabrini rekao da "svijet uzdi?e pod teretom velikih nesre?a". Doista, i u na?e doba, oni koji odlaze ?esto to ?ine zbog tragi?nih i nepravednih razlika u mogu?nostima, demokraciji, budu?nosti ili razornim ratnim scenarijima koji poga?aju planet – istaknuo je Papa.
Izme?u ravnodu?nosti i spekulacija
Tim su elementima pridodani jo? i zatvorenost i neprijateljstvo bogatih zemalja, koje onoga tko pokuca na vrata vide kao prijetnju vlastitom blagostanju.
Tako se, u dramati?nom su?eljavanju interesa onih koji ?tite svoj prosperitet i borbe onih koji poku?avaju pre?ivjeti, bje?e?i od gladi i progona, gube brojni ljudski ?ivoti, pod ravnodu?nim pogledom onih koji se ograni?avaju na gledanje te predstave, ili jo? gore, koji spekuliraju na ko?i onih koji pate.
Neka milosr?e ponovno stavi osobu u sredi?te
Ako je u Bibliji, jedan od zakona Jubileja bio povrat zemlje onima koji su ju izgubili, danas – objasnio je Papa govore?i o tre?em i posljednjem aspektu – taj se ?in pravednosti mo?e ostvariti, u drugom kontekstu, u milosr?u koje ponovno stavlja u sredi?te osobu, njezina prava i dostojanstvo.
Na kraju je papa Franjo potaknuo redovnike da njihov kapitul bude prilika za produbljivanje i obnovu ?ivota i poslanja po?ev?i od vremena ponizne i radosne zahvale, pred euharistijom, raspetome Isusu i Mariji, Majci migranata. Samo odatle po?injemo hodati zajedno, s nadom, u ljubavi – istaknuo je na kraju papa Franjo.
(Pope - ll; aa)
