蜜桃交友

PAPA FRANJO
OP?A AUDIJENCIJA
Trg sv. Petra
Srijeda, 19. lipnja 2024.

CIKLUS KATEHEZÂ: DUH I ZARU?NICA. DUH SVETI VODI BO?JI NAROD USUSRET ISUSU, NA?OJ NADI

4. Duh u?i Zaru?nicu moliti.

Psalmi, simfonija molitve u Bibliji

?itanje: Kol 3,16-17

[Bra?o i sestre,] Rije? Kristova neka u svem bogatstvu prebiva u vama! U svakoj se mudrosti pou?avajte i urazumljujte! Psalmima, hvalospjevima, pjesmama duhovnim od srca pjevajte hvalu Bogu! I sve ?to god rije?ju ili djelom ?inite, sve ?inite u imenu Gospodina Isusa, zahvaljuju?i Bogu Ocu po njemu!

U tekstu koji slijedi uklju?eni su i nepro?itani dijelovi koje se tako?er donosi kao da su izgovoreni.

Draga bra?o i sestre, dobar dan!

U pripremi za sljede?i Jubilej, pozvao sam da 2024. godina bude posve?ena «velikoj ?simfoniji“ molitve»[1]. Dana?njom katehezom ?elio bih podsjetiti da Crkva ve? ima molitvenu simfoniju ?iji je skladatelj Duh Sveti, a to su Psalmi.

Kao i u svakoj simfoniji, i u ovoj knjizi postoje razli?iti ?pokreti“, odnosno razli?ite vrste molitve: hvalospjev, zahvaljivanje, pro?nja, tu?aljka, pripovijedanje, mudro promi?ljanje i drugi, kako u osobnom obliku tako i u zbornom obliku cijeloga puka. To su pjesme koje je sam Duh stavio na usne Zaru?nice, svoje Crkve. Sve su knjige Biblije, podsjetio sam pro?li put, nadahnute Svetim Duhom, ali Knjiga Psalama nadahnuta je i u smislu da je puna pjesni?kog nadahnu?a.

Psalmi su u Novom zavjetu imali povla?teno mjesto. Zapravo, bilo je i jo? uvijek postoje izdanja koja sadr?e Novi zavjet i Psalme zajedno. Ja na svom radnom stolu imam ukrajinsko izdanje tog Novog zavjeta i Psalama jednog vojnika koji je poginuo u ratu, a koje su mi poslali. I molio je na fronti s tom knjigom. Kr??ani, a jo? manje moderni ?ovjek, ne mogu ponoviti i u?initi svojima sve psalme ni sve od svakog psalma. Oni ponekad odra?avaju povijesnu situaciju i vjerski mentalitet koji vi?e nisu na?i. To ne zna?i da oni nisu nadahnuti, ve? da su u odre?enim aspektima povezani s vremenom i privremenim stupnjem objave, kao ?to je tako?er velik dio drevnog zakonodavstva.

Ono ?to nam najvi?e preporu?uje da prihvatimo psalme jest da su bili Isusova molitva, Marijina, molitva apostola i svih kr??anskih nara?taja koji su nam prethodili. Kad ih izgovaramo, Bog ih slu?a onom grandioznom ?orkestracijom“ koja je op?instvo svetih. Isus, prema Poslanici Hebrejima, ulazi u svijet sa stihom psalma u srcu: ?Evo, dolazim vr?iti volju tvoju, Bo?e“ (usp. Heb 10,7; Ps 40,9); i napu?ta svijet, prema Evan?elju po Luki, s drugim retkom na usnama: ?O?e, u ruke tvoje predajem duh svoj“ (Lk 23,46; usp. Ps 31,6).

Kori?tenje psalama u Novom zavjetu nadovezuje se na to d su ih koristili oci i cijela Crkva, ?to ih ?ini stalnim elementom u slavlju mise i u liturgiji ?asova. «Cijelo Sveto pismo odi?e Bo?jom dobrotom – ka?e sveti Ambrozije – a osobito slatka knjiga psalama»[2], slatka knjiga psalama. Pitam se: molite li ponekad uz psalme? Uzmite svoju Bibliju ili Novi zavjet i molite neki od psalama. Na primjer, kada ste malo tu?ni zbog grijeha, molite li Psalam 50? Mnogo je psalama koji nam poma?u i?i naprijed. Stvorite si naviku moliti uz psalme, uvjeravam vas da ?ete na koncu biti sretni.

Ali ne mo?emo ?ivjeti samo od naslje?a pro?losti: neophodno je da psalmi postanu na?a molitva. Zapisano je da, u odre?enom smislu, moramo i sami postati ?autori“ psalama, u?initi ih svojima i moliti s njima[3]. Ako postoje psalmi, ili samo stihovi, koji govore na?em srcu, dobro ih je ponavljati i moliti tijekom dana. Psalmi su molitve ?za sva godi?nja doba“: nema stanja duha ili potrebe koja u njima ne nalazi najbolje rije?i da ih preto?i u molitvu. Za razliku od svih drugih molitava, psalmi ponavljanjem ne gube svoju u?inkovitost, naprotiv, poja?avaju je. Za?to? Zato ?to su nadahnuti od Boga i ?di?u“ Boga, svaki put kada se ?itaju s vjerom.

Ako se osje?amo pritisnuti gri?njom savjesti i krivnjom, jer smo gre?nici, mo?emo ponoviti s Davidom: «Smiluj mi se, Bo?e, po milosr?u svome, po velikom smilovanju» (Ps 51,3), Psalam 51. Ako ?elimo izraziti sna?nu osobnu vezu s Bogom, ka?emo: «O Bo?e, ti si Bog moj: / gorljivo tebe tra?im; / tebe ?e?a du?a moja, / tebe ?eli tijelo moje, / kao zemlja suha, ?edna, bezvodna» (Ps 63,2), Psalam 63. Nije bez razloga Liturgija uvrstila ovaj psalam u jutarnju molitvu na nedjelje i svetkovine. A ako nas napadnu strah i tjeskoba, u pomo? nam dolaze one divne rije?i Psalma 23: «Gospodin je pastir moj […]. Pa da mi je i dolinom smrti pro?i, zla se ne bojim» (Ps 23,1.4).

Psalmi nam dopu?taju da svoju molitvu ne osiroma?imo svode?i je samo na pro?nje, na kontinuirano ?daj mi, daj nam...“. U?imo iz molitve O?e na?, u kojoj se prije nego ?to se zamoli za ?kruh svagda?nji“ ka?e: ?Sveti se ime tvoje, do?i kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja“. Psalmi nam poma?u da se otvorimo molitvi koja je manje usredoto?ena na nas same: molitvi hvale, blagoslova, zahvaljivanja; a tako?er nam poma?u da postanemo glas svega stvorenog, uklju?uju?i ga u na?u hvalu.

Bra?o i sestre, neka nam Duh Sveti, koji je Crkvi Zaru?nici dao rije?i za molitvu svom bo?anskom Zaru?niku, pomogne da one danas odjekuju u Crkvi i da ova godina pripreme za Jubilej bude prava simfonija molitve. Hvala!

[1] Pismo mons. Fisichelli za jubilej 2025. (11. velja?e 2022.).
[2] Komentar Psalama I, 4, 7: CSEL 64,4-7.
[3] Ivan Kasijan, Conlationes, X,11: SCh 54, 92-93.

(Pope - bj)