Papa: Za prevladavanje krize svijetu trebaju zajedništvo i bratstvo
Imamo biti ujedinjeni, bliži onima koji trpe, imamo se osjećati braćom kako bismo zajedno prebrodili krizu prouzročenu pandemijom. Na početku intervjua za televizijski informativni program Tg5 talijanske televizijske postaje Canale 5, emitiranoga sinoć (u nedjelju 10. siječnja 2021.), papa Franjo je ponovno istaknuo da iz krize nikada ne izlazimo onakvi kakvi smo bili prije. Ili smo bolji ili gori.
Po Papinu mišljenju velike vrijednosti uvijek postoje u životu, ali ih treba pretočiti u aktualni trenutak u životu. Potom je naveo niz dramatičnih situacija; od djece koja trpe zbog gladi i ne mogu ići u školu do ratova koji muče brojna područja našega planeta. Statistike Ujedinjenih naroda su, što se toga tiče, zastrašujuće – rekao je papa Franjo te primijetio da ako iziđemo iz krize ne vidjevši te stvari, i taj će izlaz biti još jedan poraz. I bit će još gore. Pogledajmo samo ta dva problema – djecu i ratove.
Odgovarajući na novinarovo pitanje o cijepljenju, Papa je kazao da vjeruje da bi se, etički gledano, svi trebali cijepiti. Nije to opcija nego etičko djelo, jer u igri je tvoje zdravlje, tvoj život, ali u igru stavljaš i život drugih ljudi – istaknuo je te objasnio da će sljedećih dana započeti cijepljenje u Vatikanu i da se i on predbilježio. Da, to treba učiniti – ponovio je i upitao – ako to liječnici prikazuju kao nešto što može biti dobro i bez posebnih opasnosti, zašto se ne cijepiti?
U tomu postoji samoubilački negacionizam koji ne znam objasniti – rekao je Papa te napomenuo da je sada vrijeme da mislimo na 'nas' i da na neko vrijeme izbrišemo 'ja', da ga stavimo u zagradu. Ili ćemo se svi spasiti s 'mi' ili se neće nitko spasiti. O tomu je potom opširno govorio razmišljajući o njemu vrlo dragoj temi, o bratstvu. To je izazov – primijetio je – učiniti se bliskim s drugim, biti blizu u situaciji, blizu problemima, postati blizak s ljudima. Neprijateljica bliskosti je kultura ravnodušja. Govori se o zdravoj ravnodušnosti u odnosu na probleme, ali nemar nije zdrav.
Ravnodušje nas ubija, jer nas udaljava – napomenuo je Papa. Naprotiv, ključna riječ za razmišljanje o izlazu iz krize jest riječ blizina. Ako nema jedinstva, blizine, može doći do društvenih napetosti i unutar država – upozorio je te govorio o „upravljačkoj klasi“ u Crkvi kao u političkom životu. U ovom trenutku krize, cijela upravljačka klasa nema pravo reći 'ja' … treba reći 'mi' i težiti jedinstvu u ovoj krizi – potaknuo je. U ovom trenutku političar, katolik pa i biskup ili svećenik koji nije u stanju reći 'mi' umjesto 'ja', nije dorastao takvoj situaciji – napomenuo je Papa te dodao da su u životu sukobi potrebni, ali u ovom trenutku trebaju ići na odmor i prepustiti mjesto jedinstvu zemlje, Crkve, društva.
Napomenuvši potom da je kriza izazvana pandemijom još ojačala „kulturu odbacivanja“ u odnosu na najslabije, bili oni siromašni, migranti ili starije osobe, posebno se zadržao na drami pobačaja koji odbacuje neželjenu djecu. Problem pobačaja nije vjerski problem nego ljudski; to je problem ljudske etike, a tek onda vjerski problem. To je problem koji i ateist treba riješiti u svojoj savjesti. Je li dobro izbrisati jedan ljudski život kako bi se riješio neki problem, bilo kakav problem? Je li dobro unajmiti plaćenog ubojicu kako bi se riješio neki problem? – upitao je Papa.
Komentirajući dramatična zbivanja na Capitol Hillu u Washingtonu, 6. siječnja, papa Franjo je kazao da se zaprepastio, uzimajući u obzir disciplinu naroda u Sjedinjenim Američkim Državama i zrelost njihove demokracije. Ipak, i u najzrelijim stvarnostima uvijek postoji nešto što nije u redu kada ljudi krenu putom usmjerenim protiv zajednice, protiv demokracije, protiv općega dobra – primijetio je. Sada, kada se to dogodilo, ta se pojava mogla dobro vidjeti, stoga se može pronaći rješenje. Osudivši ponovno nasilje, rekao je da trebamo razmisliti i sve dobro razumjeti kako se to ne bi ponovilo, – upozorio je – trebamo učiti iz povijesti; te pararegularne skupine koje nisu upisane u društvo, prije ili poslije će činiti ta nasilna djela.
Na pitanje kako osobno proživljava posebne epidemiološke mjere nametnute zbog pandemije, papa Franjo je kazao da se osjeća zatvorenim u kavezu, te se osvrnuo na putovanja odgođena da bi se izbjeglo okupljanje ljudi. Pritom je kazao kako se nada da će moći posjetiti Irak. Rekao je da u ovo vrijeme više vremena posvećuje molitvi, telefonskim razgovorima, te istaknuo koliko su za njega bili važni trenutci poput molitve na Trgu svetoga Petra 27. ožujka, koja je bila očitovanje ljubavi prema svim ljudima, i koja pokazuje nove putove za uzajamnu pomoć jednih drugima.
Razmišljajući o vjeri u Gospodina, rekao je da je ona prije svega dar. Za mene je vjera dar; ni ti, ni ja, nitko ne može dobiti vjeru svojim snagama; ona je dar koji ti daje Gospodin, ne može se kupiti – istaknuo je papa Franjo te potaknuo na zazivanje Božje blizine; ta blizina u vjeri dar je koji trebamo moliti. Razgovor je završio željom da u 2021. godini ne bude odbacivanja, da ne bude egoističnoga ponašanja, te da jedinstvo nadvlada sukobe.
(Pope - aa)
