蜜桃交友

Tra?i

Papa Franjo: Iz krize se izlazi bolji slu?aju?i posljednje; to je supsidijarnost

Papa Franjo je na op?oj audijenciji istaknuo da se danas vi?e slu?aju multinacionalne ili velike farmaceutske kompanije, nego dru?tveni pokreti i zdravstveni djelatnici. Naprotiv, valja po?tovati autonomiju i sposobnost za inicijativu svih ljudi, posebno obiteljī, udrugā, malih poduze?a

Amedeo Lomonaco; Ariana Ani? - Vatikan

U procesima ozdravljenja dru?tva svi su pozvani preuzeti na sebe svoje odgovornosti – to je put koji je papa Franjo istaknuo u katehezi na dana?njoj op?oj audijenciji, odr?anoj u Dvori?tu svetoga Damaza u Vatikanu. Taj je put potreban da bismo izi?li bolji iz sada?nje situacije, odnosno iz zdravstvene krize koja je ujedno dru?tvena, politi?ka i gospodarska. Kako bi svi sudjelovali u skrbi i obnovi narodā, svatko treba imati odgovaraju?a sredstva.

Me?utim, mnogi ?esto ne mogu sudjelovati u obnovi zajedni?koga dobra zato ?to su marginalizirani, isklju?eni ili zanemareni – primijetio je Papa te napomenuo – neke dru?tvene skupine ne uspijevaju dati svoj prinos jer su gospodarski ili politi?ki ugu?ene. U nekim dru?tvima mnogi ne mogu slobodno izraziti svoju vjeru i svoje vrijednosti. Drugdje pak, posebno u zapadnom svijetu, mnogi sami potiskuju svoja eti?ka ili vjerska uvjerenja. Ali, tako se ne mo?e izi?i iz krize, odnosno ne mo?e se iz nje izi?i bolji – istaknuo je Papa.

Vrativ?i se u mislima u pro?lost, podsjetio je da je nakon velike gospodarske depresije 1929. godine, papa Pio XI. objasnio koliko je za istinsku obnovu va?no na?elo supsidijarnosti. Rije? je o dru?tvenom na?elu potaknutom dvostrukim dinamizmom – odozgo prema dolje i odozdo prema gore. Treba uklju?iti vi?e razine dru?tvenoga tijela, kao ?to je dr?ava, ali i srednje i ni?e razine. Presudan je prinos pojedinaca, obiteljī, udrugā, poduze?ā, kao i svih tijela koja su izme?u, te Crkvi.

Glasovi domoroda?kih naroda, njihove kulture i vi?enje svijeta, ne uzimaju se u obzir – primijetio je Papa te istaknuo da se danas poput virusa ra?irilo nepo?tovanje na?ela supsidijarnosti. Sjetimo se velikih mjera dr?avne financijske pomo?i. Vi?e se slu?aju velike financijske kompanije nego pojedinci ili oni koji pokre?u realno gospodarstvo. Vi?e se slu?aju multinacionalne kompanije nego dru?tveni pokreti. Govore?i svakodnevnim dijalektom, vi?e se slu?aju mo?nici nego slabi, a to nije put, to nije ljudski put, nije put kojemu nas je pou?io Isus; to nije ostvarivanje na?ela supsidijarnosti. Na taj na?in ne dopu?tamo ljudima da imaju vode?u ulogu u vlastitom otkupljenju – upozorio je Sveti Otac.

Mislimo tako?er na lije?enje zaraze virusom – dodao je – vi?e se slu?aju velike farmaceutske kompanije nego zdravstveni radnici koji su na prvoj crti u bolnicama ili izbjegli?kim kampovima. To nije dobar put. Sve valja poslu?ati, one koji su visoko i one koji su nisko.

Dobar je put druga?iji. Da bismo iz krize izi?li bolji – rekao je Papa – treba ostvariti na?elo supsidijarnosti, po?tuju?i autonomiju i sposobnost za inicijativu svih ljudi, a posebno posljednjih. Putu solidarnosti potrebna je supsidijarnost, jer nema prave solidarnosti bez dru?tvenoga sudjelovanja, bez prinosa tijelā koja su izme?u, od obiteljī, udrugā, zadrugā, malih poduze?a, izrazā gra?anskoga dru?tva. Takvo sudjelovanje – primijetio je Sveti Otac – poma?e sprije?iti i ispraviti neke negativne vidike globalizacije i djelovanja dr?avā, kao ?to se doga?a i u lije?enju ljudi pogo?enih pandemijom. Valja poticati prinose koji dolaze 'odozdo'.

Izi?i iz krize ne zna?i dati kistom sloj boje sada?njoj situaciji kako bi ona izgledala bolja – napomenuo je Papa te objasnio – Izi?i iz krize zna?i promijeniti, a u istinsku su promjenu uklju?eni svi. Na kraju je potaknuo na izgradnju budu?nosti u kojoj se lokalna i globalna dimenzija uzajamno oboga?uju, u kojoj ljepota i bogatstvo manjih skupina mogu cvasti, i u kojoj se oni koji imaju vi?e obvezuju slu?iti i dati vi?e onima koji imaju manje. Osim toga, budu?nost se ne smije zami?ljati obnavljaju?i pro?lost.

Tijekom lockdowna spontano je do?lo do aplaudiranja lije?nicima, medicinskim tehni?arima i sestrama kao znak ohrabrenja i nade. Mnogi su riskirali ?ivot i mnogi su ga dali. Pro?irimo taj aplauz na svakog ?lana dru?tvenoga tijela, na sve, na svakoga, za njegov dragocjeni prinos, koliko god on bio malen – potaknuo je Papa te dodao da valja poslu?ati svakoga, dati svakomu prostor za rad, savjetovati se sa svakim.

 Plje??imo 'odba?enima', onima koje ova kultura smatra odba?enima, ova kultura odbacivanja, odnosno – objasnio je – plje??imo starijim osobama, djeci, osobama s invaliditetom; plje??imo radnicima, svima koji se stavljaju u slu?bu. Svi sura?uju kako bi izi?li iz krize. Ali, nemojmo se zaustaviti samo na aplauzu! Nada je odva?na; stoga, ohrabrimo se i sanjajmo na veliko… (…) Nau?imo sanjati na veliko! Nemojmo se bojati sanjati na veliko, tra?e?i ideale pravednosti i dru?tvene ljubavi koji se ra?aju iz nade. Nemojmo poku?avati obnoviti pro?lost, posebno ono ?to je bilo nepravedno i ve? bolesno. Pro?lost je pro?la, ?ekaju nas nove stvari – rekao je Papa.

Nakon kateheze Sveti je Otac podsjetio da se Crkva danas spominje svetoga Pija iz Pietrelcine. Neka svjedo?anstvo vjere i ljubavi, koje su ga nadahnjivale, bude za svakoga poziv da se uvijek pouzdaje u Bo?ju dobrotu, pristupaju?i s pouzdanjem sakramentu pomirenja, kojega je taj svetac, neumorni djelitelj bo?anskoga milosr?a, bio ustrajni i vjerni slu?benik – rekao je na kraju papa Franjo. 

23 rujna 2020, 13:29