Papa zajednicama Laudato si': Nema ekologije bez pravednosti
Alessandro De Carolis; Ariana Ani? - Vatikan
Nemir zbog ?elje za potro?njom, ne primje?uju?i skandal odbacivanja i rasipanja, te uni?tavaju?i okoli? i one koji u njemu ?ive. Ili pak izbor druga?ijeg pogleda koji odlu?uje osobno se zauzeti u rje?avanju problema ?ovjeka i zemlje. Rije? je o pogledu koji ne tra?i izlike, poput onoga Dobrog Samarijanca koji se pobrinuo za nesretnika uz cestu kojega ni ne poznaje. Papa je to jo? jednom ponovio onima koji su odlu?ili imati pogled i djelovati u skladu s na?elom ?cjelovite ekologije“, obja?njene u enciklici Laudato si'.
Upravo je Laudato si' ime zajednicā koje je Papa danas primio u Dvorani Pavla VI., osnovanih na poticaj mons. Domenica Pompilija, biskupa talijanskoga gradi?a Rietija, i Carla Petrinija, utemeljitelja pokreta Slow Food (Spora hrana), koji su upravo prije nekoliko dana u Vatikanu predstavili knjigu razgovora pape Franje s Carlom Petrinijem, naslovljenu ?Budu?a Zemlja“. Nebriga o stvorenomu i dru?tvena nepravda utje?u jedna na drugu – rekao je Papa te dodao – Mo?e se re?i da nema ekologije bez pravednosti i nema pravednosti bez ekologije.
Potrebna je stvarna volja za suo?avanjem, i to iz korijena, s uzrocima sada?njih klimatskih poreme?aja. Nije dovoljno op?enito zauzimanje, koje ostaje samo na rije?ima… - napomenuo je Papa. I ne mo?emo biti pozorni samo na neposrednu suglasnost vlastitih bira?a ili ulaga?a. Valja gledati daleko, ina?e nam povijest ne?e oprostiti. Treba raditi danas za budu?nost svih ljudi. Mladi i siroma?ni pitat ?e nas za to. To je na? izazov – istaknuo je Papa te, navode?i rije?i teologa mu?enika Dietricha Bonhoeffera, napomenuo da na? izazov danas nije ?kako ?emo se sna?i“, kako ?emo izi?i iz toga; na? je pravi izazov kakav ?e biti ?ivot sljede?eg nara?taja. Na to moramo misliti! – istaknuo je Sveti Otac.
Pogled onoga tko ?eli ozbiljno voljeti okoli?, prema Papinim rije?ima ima dva obilje?ja: sposoban je za kontemplaciju, te stoga za samilost. U prvom se slu?aju polazi od tvrdnje da se prirodi koja nas okru?uje danas vi?e ne divimo, nego ju uni?tavamo (…) Pogled na stvarnost sve je br?i, rastresen, povr?an, dok u vrlo kratkom vremenu izlaze neto?ne vijesti i izgaraju ?ume.
Bolesni od konsumizma, uznemirujemo se zbog najnovije aplikacije, a ne znamo vi?e imena susjedā, i jo? slabije razlikujemo jedno drvo od drugoga. ?to je jo? gore, takvim se na?inom ?ivota gube korijeni, gubi se zahvalnost za sve ?to postoji i za onoga koji nam je to dao. Da ne bismo zaboravili, trebamo se vratiti kontemplaciji; kako se ne bismo rastresli tisu?ama beskorisnih stvari, valja ponovno prona?i ti?inu; kako nam se srce ne bi razboljelo, trebamo se zaustaviti – upozorio je Papa.
Rije? je – objasnio je – o kontemplaciji koja vodi u djelovanje; svatko mo?e dio svijeta, zaga?enoga ljudskom pohlepom, promijeniti u dobru stvarnost koju je Stvoritelj ?elio. Naime, tko zna kontemplirati, ne miruje prekri?enih ruku, nego se konkretno zauzima u djelovanju. Na to se nadovezuje sposobnost za samilost, osje?aj koji ljudski pogled ?ini sli?nim pogledu Boga koji, unato? svom zlu koje mislimo i ?inimo, uvijek nas gleda kao voljenu djecu. Samilost zna?i uspostaviti novu vezu s drugim.
Na?a je samilost najbolje cjepivo protiv epidemije ravnodu?ja. 'Ne ti?e me se', 'nije na meni', nema veze sa mnom'; to su – prema Papinim rije?ima – simptomi ravnodu?ja. Naprotiv, tko ima samilosti prelazi s izjave 'nije me briga za tebe' na 'ti si va?an za mene' (…) Svijetu je potrebna ta kreativna i djelotvorna ljubav; potrebni su mu ljudi koji ne stoje ispred ekrana i komentiraju, nego koji prljaju ruke kako bi uklonili propadanje i vratili dostojanstvo. Imati samilosti zna?i donijeti odluku, zna?i da nemamo nijednog neprijatelja kako bismo u svakomu vidjeli svojeg bli?njeg – napomenuo je Papa.
Dakle, tko ima samilosti ulazi u o?tru svakodnevnu borbu protiv odbacivanja i rasipanja, odbacivanja drugih i rasipanja stvari, kao ?to je ona milijarda tona jestive hrane koja se – prema izvje?tajima Organizacije ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) – u industrijaliziranim zemljama baca, a to papa Franjo naziva skandalom. Pomozimo si zajedno boriti se protiv odbacivanja i rasipanja, zahtijevajmo politi?ke odluke koje obuhva?aju napredak i pravednost, razvoj i odr?ivost za sve, kako nitko ne bi bio li?en zemlje na kojoj ?ivi, dobroga zraka koji udi?e, vode koju ima pravo piti i hrane koju ima pravo jesti – potaknuo je na kraju papa Franjo.