ҽ

Sveti Leon I. Veliki; Bazilika svetoga Pavla izvan zidina, Rim Sveti Leon I. Veliki; Bazilika svetoga Pavla izvan zidina, Rim 

Spomendan pape Leona I. Velikog

Katolička Crkva danas, 10. studenoga, obilježava spomendan svetoga Leona I., prvoga pape koji je uz ime dobio naslov “Veliki”. Rodio se potkraj 4. stoljeća u Etruriji, koja se nalazi u današnjoj Toskani u Italiji.

Marito Mihovil Letica

Iz njegovih se spisâ doznaje da je u djetinjstvu i mladosti dobio odličan odgoj i stekao veliku naobrazbu. Bio je vrstan poznavatelj rimske književnosti, govorništva, Svetoga pisma i teologije, k tomu i drugih znanosti. Papom je postao 440. godine naslijedivši Siksta III. Bilo je to u vrlo teškome trenutku crkvene povijesti. Događala se seoba naroda, kada se Crkva našla izloženom navalama barbara, dok su je iznutra razdirale brojne hereze.

U to se vrijeme uz ostalo pojavio vojskovođa koji je neprijateljima bio strah i trepet: Atila, nazvan “Bič Božji”, smatran najumješnijim i najopasnijim onodobnim osvajačem. Godine 451. Atila je porazio rimskoga vojskovođu Aetija i vizigotskoga kralja Teodorika. Razorio je mnoge gradove i nastavio napredovati prema Rimu. Papa Leon krenuo je s izaslanstvom iz Rima te je u pregovorima s Atilom uspio dogovoriti da Huni prekinu vojna osvajanja. “Legenda Aurea”, poznati srednjovjekovni hagiografski spis, tumači kako je Atila imao priviđenje da kraj Pape stoji strašan jahač s mačem u ruci, koji mu reče da će on i svi izginuti ako ne poslušaju Papu. Atila je, vrativši se s vojskom u svoju postojbinu, ubrzo umro.

Uz spašavanje Rima i Zapada od barbarskih osvajača, papa Leon Veliki pokazao se središnjom figurom u rješavanju kristoloških sukoba i hereza na Istoku. Naime, nekoliko godina nakon završetka koncila u Efezu, koji je održan 431., pojavilo se u Carigradu krivovjerje koje je otišlo u drugu krajnost tvrdeći da u osobi Isusa Krista postoji samo jedna narav – božanska. Leon Veliki iznio je 449. pravi nauk o jedinstvu dviju naravi – božanske i ljudske – u jednoj osobi Isusa Krista, što je u kristologiji i teologiji poznato pod pojmom “hipostatska unija”. To je Leon obrazložio u glasovitoj “Dogmatskoj poslanici Flavijanu”. Kada je tekst poslanice bio pročitan na Kalcedonskome saboru – koji je 451. sazvao car Marcijan, a bilo je nazočno oko 350 biskupa – saborski su oci oduševljeno izjavili da je na Leonova usta progovorio sam apostol Petar. Mnogi su smatrali da je taj dokument pisan pod nadnaravnim nadahnućem. Najvažnije učenje i zaključak Kalcedonskoga sabora sažima ova kristološka dogma: “Isus Krist, Božja Riječ koja je postala čovjekom, jedna je osoba u dvjema naravima, koje su nepomiješane, nepromijenjene, nerastavljene i neodvojive u jednoj osobi ili hipostazi.”

Leon I. ostavio je 96 govora i 173 pisma iz kojih prosijeva ne samo ozbiljno velikosvećeničko držanje nego i ljudska toplina i osjećajnost. Papa Leon I. Veliki, ili Leo Magnus, umro je nakon 21 godine pontifikata, 10. studenoga 461.

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga
10 studenoga 2024, 10:54