Isto?ni Timor, tisu?e Indone?ana pripremaju se za susret s Papom
U ?ivopisnom gradu Kupangu, najve?em urbanom sredi?tu zapadnoga dijela otoka Timora, s 430 tisu?a stanovnika, i glavnom gradu indonezijske pokrajine Isto?ne Nuse Tenggare, stotine ljudi pripremaju se za susret s papom Franjom koji ?e od 2. do 13. rujna posjetiti Indoneziju, Papuu Novu Gvineju, Isto?ni Timor i Singapur.
Kako se predvi?a, oko 10 tisu?a vjernika iz biskupija Kupang i Atambua oti?i ?e na drugi dio otoka kako bi sudjelovali u misi na zaravni Tesimol, u Diliju – rekao je za agenciju Fides nadbiskup Kupanga monsinjor Hironimus Pakaenoni. Vjernici nadbiskupije Kupang ne?e i?i u glavni grad Jakartu, gdje ?e Papa biti od 3. do 6. rujna, nego ?e prije?i s druge strane granice. Lak?e je, naime, do?i do Isto?nog Timora, do kojega treba oko 10 sati vo?nje autobusom, nego organizirati skupo putovanje u indonezijsku metropolu.
Vrlo aktivna nadbiskupija
U nadbiskupiji Kupang, koja obuhva?a srednji i zapadni dio Zapadnog Timora te otoke Roti, Savu, Semau i Alor, ?ivi vi?e od milijun i 600 tisu?a ljudi i jedna je od rijetkih u Indoneziji – zemlji sa 17 tisu?a otoka i najmnogoljudnijoj dr?avi s ve?inskom muslimanskom populacijom – koja ima najvi?e kr??ana. Lokalno stanovni?tvo ?ini 60% protestantskih kr??ana, oko 35% katolika i samo 3-4% muslimana. Ima 35 ?upa i sve bilje?e priljev i masovno sudjelovanje vjernika u ?ivotu Crkve i u sakramentima – istaknuo je monsinjor Pakaenoni te dodao – Vjera je ?iva; to vidimo osobito me?u mladima. Vidimo to po sve?eni?kim zvanjima koja nam Gospodin nastavlja davati; u malom sjemeni?tu imamo vi?e od 100 dje?aka, a 90 u bogosloviji. Evan?elje i dalje privla?i mlade – primijetio je nadbiskup koji je nedavno slavio ?akonsko re?enje 14 mladi?a koji ?e uskoro postati sve?enici. Mjesna Crkva, osim toga, vodi vi?e od 90 katoli?kih ?kola, od osnovnih do srednjih, i to zahvaljuju?i pomo?i 53 redovni?ke zajednice.
Crkva i vlast na djelu
Istaknuv?i potom suradnju s indonezijskom Vladom kako bi pomogli katolicima sudjelovati u Papinom posjetu u Diliju, nadbiskup Pakaenoni je napomenuo da to podrazumijeva registraciju sve?enikā, ?asnih sestara i vjernikā u ?upama. Biskupija je, osim toga, sklopila dogovore s imigracijskim uredom u svrhu obrade putnih isprava. Brojni vjernici, naime, nemaju putovnice te ?e za njih biti pripremljena posebna dozvola samo za hodo?a??e – pojasnio je nadbiskup. Ili su pak nadle?ni organizirali posebnu proceduru s izdavanjem putovnice u roku od tri dana. U Diliju, glavnom gradu Isto?nog Timora – u kojemu ?e papa Franjo boraviti od 9. do 11. rujna, nakon zaustavljanja u Indoneziji i Papui Novoj Gvineji – o?ekuje se tako?er prisutnost indonezijskih vjernika. U potpunoj smo suglasnosti s Biskupskom konferencijom Isto?nog Timora. Morat ?emo osigurati prihvat, gostoprimstvo i hranu za indonezijske hodo?asnike. Organizacija je zapo?ela – rekao je nadbiskup.
Misa u Diliju zna?ajan trenutak
Me?u najo?ekivanijim trenucima je misa koju ?e papa Franjo slaviti 10. rujna na zaravni Tesimolu, u predgra?u Dilija, gdje ju je slavio i Ivan Pavao II. tijekom posjeta 1987., kada je Isto?ni Timor bio pod indonezijskom vla??u. Nakon 1999., kada je Isto?ni Timor pod pokroviteljstvom Organizacije ujedinjenih naroda proglasio svoju neovisnost, uslijedilo je vrijeme napetosti i konfuzije, obilje?eno nasiljem i masakrima od strane proindonezijskih milicija, dok je mno?tvo raseljenih ljudi koji su pobjegli iz Isto?noga Timora stizalo u Atambuu i Kupang, gdje je katoli?ka zajednica dala sve od sebe raznim inicijativama solidarnosti. Bilo je tada 250 tisu?a izbjeglica, koji su se potom postupno vratili u Isto?ni Timor.
Put pomirenja, koji se temeljio na psiholo?kom procesu, lije?enju trauma, koliko i na duhovnom, gotovo je potpuno zalije?io rane iz pro?losti. Papina ?e prisutnost potvrditi put zbli?avanja i pomirenja – rekao je monsinjor Pakaenoni te istaknuo – Njegov posjet nije samo za katolike nego za cijelo stanovni?tvo. Valja re?i – dodao je – da izme?u Crkvi Zapadnoga Timora i Isto?noga Timora nema nikakvog problema i u punom smo zajedni?tvu.
Me?utim, neke te?ko?e i patnje jo? uvijek postoje me?u ljudima i u obiteljima koje su u nasilju izgubile najmilije te jo? uvijek s druge strane granice vide krvnike – dodao je nadbiskup koji smatra da je Papin posjet providonosan, jer bi to mogao biti trenutak posebne milosti, trenutak tra?enja i prihva?anja oprosta, u vjeri u Boga koji lije?i rane. Mi, katolici, mo?emo biti posrednici i pomaga?i u tom procesu – rekao je na kraju nadbiskup Pakaenoni.
(Pope - aa)
