蜜桃交友

Kre?imir Cerovac (82) ro?en je u Zagrebu gdje je nakon zavr?etka srednje ?kole stekao diplomu, a potom i magisterij na Elektrotehni?kom fakultetu. Kao diplomirani in?enjer elektrotehnike radio je 25 godina u tada?njoj tvornici ?Rade Kon?ar“. Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, proveo je 18 godina kao na?elnik Odjela za energetiku u Upravi za energetiku i rudarstvo Ministarstva gospodarstva, poduzetni?tva i rada.

Uz svoje stru?no djelovanje, kao katoli?ki laik bavi se i pitanjima iz podru?ja socijalnog nauka Crkve te istra?uje odnos izme?u teologije (vjere) i prirodnih znanosti. Bio je anga?iran na Hrvatskom katoli?kom radiju gdje je 19 godina, jednom mjese?no, ure?ivao i vodio emisije iz ciklusa ?Limes kozmosa“. U tim emisijama, uz pomo? uglednih gostiju, razmatrala su se pitanja odnosa izme?u znanosti i teologije. Za ciklus ?Limes kozmosa“ 2006. je dobio ?Komunikacijsku nagradu“ Europskog dru?tva za prou?avanje znanosti i teologije (ESSSAT). Autor je knjige ?Sklad znanosti i vjere“. Njegovi radovi su objavljivani u ?asopisima poput ?Glasa koncila“, ?Obnovljenog ?ivota“, ?Kane“ te na nekoliko katoli?kih portala. O?enjen je, otac dvoje odrasle djece i djed dvoje unuka.

Za Pope govori o klimatskim promjenama, suo?avanju s njima i doprinosu pape Franje i cijele Katoli?ke crkve u ubla?avanju posljedica klimatske krize na siroma?no stanovni?tvo i cijeli planet te o onome ?to smatra da je jo? potrebno u?initi.

Zbog zdravstvenih pote?ko?a papa Franjo je na?alost morao otkazati svoje planirano putovanje na COP28 u Dubai. No, koliko je op?enito zna?ajan utjecaj vjerskih poglavara na promjenu mentaliteta osoba glede klimatskih promjena i potrebe za?tite zajedni?kog planeta?

?teta ?to papa Franjo nije mogao sudjelovati na skupu COP28, ali njegov sna?an apel za ?ekolo?kim obra?enjem“, izraz koji je prvi koristio sveti Ivan Pavao, ipak je odjeknuo me?u sudionicima skupa iako nije bio fizi?ki prisutan. Papa Franjo ima zna?ajan utjecaj na diskurs o ekologiji ne samo unutar Katoli?ke crkve, ve? i izvan nje. Posebno se isti?e u nagla?avanju potrebe za ?urnim djelovanjem glede rje?avanja ekolo?kih izazova, isti?u?i me?usobnu povezanost ekolo?kih, dru?tvenih i ekonomskih pitanja.

Kriti?ari, osobito u odre?enim krugovima u SAD-u, ?ak i crkvenim, prigovaraju mu da govori i pi?e o stvarima koje dobro ne poznaje. Me?utim, u razgovoru s francuskom delegacijom 3. rujna 2020. Papa je objasnio da encikliku Laudato si’ nije napisao sam, ve? da je postojao tim znanstvenika i teologa s kojima je zajedno razmi?ljao o ekolo?kim pitanjima. Od stru?njaka je tra?io to?ne i dokazane ?injenice te stvarnu situaciju umjesto hipoteza.

Iako pa?ljivo pratim ovu problematiku, nisam primijetio da u drugim kr??anskim zajednicama odjekuju sna?niji apeli na razini kako ih iznosi papa Franjo. Na?alost, i unutar Katoli?ke crkve, neki su izrazito glasni, vode?i kulturolo?ki rat i ne shva?aju?i nu?nost aktivnog anga?mana Crkve u pitanjima ekologije, i to u ?irem smislu. Primjerice, kardinal Gerhard Müller je zabrinut da bi se kr??anstvo time moglo pretvoriti u znanost o spasenju sakralizacijom kozmosa i biolo?ke raznolikosti, prirode i ekologije. Sli?no razmi?lja i Raymond Burke tvrde?i da se ?ekolo?ko obra?enje“ koristi kao ?argument za jednu svjetsku vladu“ i da je tobo?e rije? o ?masonskoj ideji“. Isti?e da je rije? o ?vrlo podmuklom izrazu“ koji nema nikakve veze s katoli?kom vjerom. Kada je u pitanju za?tita okoli?a, mo?e se kazati da vjerski poglavari drugih religija, ali i neki prelati u Katoli?koj crkvi, ne slijede papu Franju u dovoljnoj mjeri.

S obzirom na Va?e dugogodi?nje iskustvo istra?ivanja odnosa izme?u vjere i znanosti, mo?e li se re?i da vjernici uva?avaju znanstvena mi?ljenja i u ovom pitanju?

Ponajprije treba kazati da je izme?u znanosti i vjere (duhovnosti) mogu? partnerski dijalog, iako to nije jednostavan proces. ?injenica je da se odre?ene teolo?ke istine mogu i trebaju izraziti na sveobuhvatniji na?in uz kori?tenje znanstvenih dostignu?a. Pritom se ne smije zastupati apologetska pozicija jer, kako je to izjavio sveti Ivan Pavao, znanost ne mo?e dokazati Boga, ali ga jo? manje mo?e negirati.

?ovjek, istra?uju?i prirodne zakone, mo?e dublje razumjeti svoj misterij i postati sposobniji za dijalog s Bogom. Stoga je neosporno da teologija, radi svoje misije navije?tanja, uvijek mora biti u dodiru sa suvremenom kulturom kako bi izvr?ila svoju du?nost, a to je posredovanje Bo?je objave ljudima u odre?enom vremenu i prostoru.

Va?no je, dakle, primijetiti da nema nikakvog protuslovlja izme?u vjerskog stava koji tvrdi da je svijet stvoren i znanstvenog stava da se svijet oblikuje difuzijom materije. Te?ko je procijeniti koliko vjernici to shva?aju i prihva?aju, jer ova tema danas nije zna?ajno prisutna kod nas u Hrvatskoj, a ni ?ire. Djelomi?no se obra?uje vezano uz umjetnu inteligenciju. Kod nekih se vjernika, zbog njihova doslovnog tuma?enja Svetog pisma, primje?uje da postoji otpor i prema barem djelomi?nom prihva?anju teorije evolucije, iako ona itekako implicira Bo?ju sveprisutnost u prirodi, te iako su o evoluciji pozitivno govorili i trojica posljednjih papa. Va?no je stalno nagla?avati da teorija evolucije sama po sebi nije u sukobu s konceptom Bo?jeg stvaranja i ne postavlja dilemu: Mojsije ili Darwin. Uglavnom: treba vi?e razmatranja o problematici odnosa znanost – vjera.

Teolo?ki fakultet Sveu?ili?ta u Helsinkiju dodijelio je ove godine Greti Thunberg po?asni doktorat, a kurijalni kardinal Peter E. Turkson o poznatoj klimatskoj aktivistici ka?e da je ?velika svjedokinja crkvenog nauka o brizi za okoli? i za ljude“. S druge strane osobe poput nje, kao i op?enito teme globalnog zagrijavanja, me?u nekima su predmet ismijavanja?

Sla?em se s kardinalom Turksonom. Greta Thunberg, iako vrlo mlada, ipak predstavlja visoko motiviranu osobu, koja pokre?e pokret za za?titu okoli?a i postaje njegovo javno lice. Mnogi osporavaju, odnosno negiraju, ?ak i unutar Crkve, opasnost od klimatskih promjena i, stoga, dovode u pitanje njezine tvrdnje. Klimatske promjene su postale politi?ki nabijeno pitanje, a stavovi o tome ?esto se uskla?uju sa ?irim politi?kim ideologijama, ?to rezultira o?trim napadima na Gretu iz tih krugova. Iako njezin pristup nekima mo?da mo?e djelovati pomalo teatralno, bitno je prepoznati da ona ipak iznosi istinu.

Papa Franjo je jednom prilikom pohvalio mlade aktiviste poput Grete Thunberg zbog dobacivanja izazova odraslima. U temelju ekolo?kih izazova, s kojima se ?ovje?anstvo suo?ava, le?e poreme?ene ?elje, zlouporaba tehnologije popra?ena tehnokratskim razmi?ljanjem, koje isklju?uje moralne istine, nekontrolirana potro?nja te shva?anje da posjedovati vi?e zna?i ujedno biti vi?e.

Na?alost, diljem svijeta mnogi ne prepoznaju kako ??ivimo u zajedni?kom domu“ i ne shva?aju da je danas ?ozra?je potopno“, kako govori Fabrice Hadjadj. Poruge i napadi na Gretu, pa i na papu Franju, ukazuju na ograni?eno su?eno razumijevanje katoli?ke vjere, koja, osim osobne, ima i dru?tvenu dimenziju. Prava biblijska eshatologija obnovljenog stvaranja trebala bi poticati vjernike da, osim zalaganje za dru?tvenu pravdu, budu i skrbnici planeta Zemlje.

Postoje ?predani molitelji“, koji, kako papa Franjo isti?e, ?esto ismijavaju ili negiraju potrebu zabrinutosti za okoli?. Stoga, poziva: ?Jednom zauvijek, okon?ajmo neodgovorno ismijavanje koje bi ovaj problem predstavilo kao ne?to isklju?ivo ekolo?ko, ‘zeleno’, romanti?no, ?esto predmet podsmijeha gospodarskih interesa. Napokon priznajmo da je to ljudski i dru?tveni problem na mnogim razinama.” (Laudate Deum, 58).

U enciklici Laudato si' (2015.) Papa vi?e puta isti?e da je ?sve povezano“, odnosno da danas ?moramo shvatiti da pravi ekolo?ki pristup postaje uvijek dru?tveni pristup, koji u rasprave o okoli?u mora uklju?iti pitanje pravednosti kako bi se ?uo i vapaj Zemlje i vapaj siroma?nih“ (br. 49). Posljedice klimatskih promjena najprije trpe siroma?ni?

Prema papi Franji me?u najistaknutijim simptomima svjetske krize isti?u se, uz ekonomsku nejednakost, i klimatske promjene. On upozorava da su klimatska kriza, globalno siroma?tvo, te drugi veliki globalni izazovi, direktna posljedica nejednakosti u ekonomskim, dru?tvenim i politi?kim sustavima, uklju?uju?i tu i opiranje nu?nim promjenama, ?to iskazuje globalna elita i u razvijenim i u zemljama u razvoju.

Kad je rije? o klimatskim promjenama, pogo?eni su prije svega ljudi, posebno siroma?ni. Stoga, papa Franjo nagla?ava va?nost razumijevanja da pravi ekolo?ki pristup uvijek postaje i socijalni pristup. Pravi pristup treba u rasprave o okoli?u integrirati pitanja pravednosti kako bi se ?uo vapaj siroma?nih. Nedvojbeno je dakle da se problemi okoli?a ne mogu odvojiti od ljudske obitelji. Papa Franjo isti?e da nisu u pitanju dvije odvojene krize: jedna vezana uz okoli? a druga uz dru?tvo.

Franjo je u enciklici Laudato si’ postavio izazov suvremenom potro?a?kom i materijalisti?kom mentalitetu i to predstavlja poziv svim vjernicima da budu pa?ljiviji i da odgovore na vapaje siroma?nih, uklju?uju?i vapaje same Zemlje. Jasno je da je neophodna promjena dru?tvenog ozra?ja i pona?anja, jer tehni?ka rje?enja sama po sebi nisu dovoljna za suo?avanje s klimatskim izazovima: ?Trebamo novu sveop?u solidarnost“, poru?io je Papa.

Spomenuta enciklika razvoj je crkvenog nauka izra?avanog tijekom nekoliko posljednjih desetlje?a, od sv. Pavla VI. do Benedikta XVI., nazivanog i ?zeleni Papa“. Neki danas prigovaraju zbog ekolo?kih tema, kao da zaboravljaju ili zanemaruju va?ne poruke ve? niza rimskih biskupa?

Walter Brandmüller je, primjerice, bio o?tro kritizirao Radni dokument prire?en za Sinodu za Amazoniju, postavljaju?i za?u?uju?e pitanje: ?Kakve veze ekologija, ekonomija i politika imaju s mandatom i misijom Crkve?“. Drugom prilikom izjavio je da su crkveni odgovori na dru?tvene i ekolo?ke probleme tek ?sekundarne“ va?nosti. Neki drugi kriti?ari pape Franje sli?no reagiraju.

Postavlja se pitanje za?to to nije bilo prisutno za vrijeme papinstva Pavla VI., Ivana Pavla II. i Benedikta XVI., kad su iznosili sli?ne postavke, koje sada papa Franjo nastavlja s malim dopunama ne odstupaju?i od svojih prethodnika. ?ini se da neki nisu pro?itali enciklike, apostolska pisma ili pobudnice pape Pavla VI., pape Ivana Pavla II. i pape Benedikta XVI. ili ih svjesno ih zanemaruju. U njima se jasno isti?e potreba djelovanja u smislu ?cjelovite ekologije“ i ?cjelovitog ljudskog razvoja“, a to je danas, tvrde kriti?ari, razvodnjavanje evan?elja. To ?to govore napadaju?i papu Franju zbog stajali?ta o ekologiji, zapravo je usko shva?anje vjere kojim se zanemaruje nova evangelizacija, socijalni nauk Crkve i ekumenizam.

Papa Pavao VI. u apostolskom pismu ?Octogesima adveniens“ iz 1971. godine nagla?ava ?dramati?ne i neo?ekivane posljedicama ljudske aktivnosti“, misle?i pritom na ?pogrje?no shva?anje iskori?tavanja prirode“. Sli?no tome, papa Ivan Pavao II. u enciklici ?Redemptor hominis“ iz 1979. iznosi sli?ne teme. U poruci povodom Dana mira 1. sije?nja 2007. papa Benedikt XVI. isti?e: ?Uz ekologiju prirode, postoji i ono ?to se mo?e nazvati ?ljudskom ekologijom“, ?to pak zahtijeva ?cjelovitu ekologiju“. Sve to ukazuje na potrebu da ?ovje?anstvo, ukoliko istinski ?eli mir, postane sve svjesnije povezanosti prirodne ekologije, odnosno po?tovanja prirode i ljudske ekologije.

Pred COP28 u Dubaiju Papa je u listopadu ove godine objavio i apostolsku pobudnicu Laudate Deum u kojoj pi?e da se ?vi?e ne mo?e sumnjati u ljudsko – 'antropsko' – podrijetlo klimatskih promjena“ (LD, 11-14). Napisali ste nedavno da je ta pobudnica ?poziv na ?ivot u stvarnom svijetu“. Mo?e li ona probuditi svijet?

Apostolska pobudnica Laudate Deum (Hvalite Boga) predstavlja moralni poziv upu?en svim ljudima dobre volje i treba je promatrati u kontekstu enciklike Laudato si’. Ta pobudnica pru?a analizu stanja trenuta?nog razornog ljudskog djelovanja u vezi s globalnim klimatskim promjenama, i nagla?ava da ?ovje?anstvo nije ispunilo gotovo nijedan relevantan kriterij vezan uz za?titu okoli?a, posebno u pogledu emisije ?tetnih plinova. U ovoj pobudnici papa Franjo sna?no izra?ava svoju zabrinutost zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Tvrdi da se ne mo?e vi?e dovoditi u pitanje antropogeni uzrok klimatskih promjena. Ukazuje na brzi rast koncentracije stakleni?kih plinova u atmosferi, te na pove?anje temperature koja se ?pove?ala nevjerojatnom brzinom, bez presedana“.

Papa Franjo primje?uje da, na?alost, pitanje klimatske krize nije prioritet za velike ekonomske sile, koje su uglavnom usmjerene na postizanje maksimalnog profita u ?to kra?em vremenskom razdoblju uz ?to minimalnije tro?kove. Bez sustezanja izravno kritizira ?neodgovoran na?in ?ivota“ mnogih u Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama, napominju?i da su emisije ?tetnih plinova po stanovniku u SAD-u dvostruko ve?e od Kine i sedam puta ve?e od prosjeka u siroma?nim zemljama (usp. br. 72). Na?alost, u SAD-u dolazi do izra?aja nespremnost i odbijanje mnogih biskupa da u potpunosti prihvate Papin poziv na ozbiljno reagiranje na klimatsku krizu.

Nesumnjivo je da isklju?ivo tehni?ka rje?enja nisu dovoljna za suo?avanje s izazovima klimatskih promjena. Svaki, ?ak i najmanji doprinos, ima zna?ajnu ulogu, a sprje?avanje pove?anja globalne temperature za desetinu stupnja ve? bi bilo dovoljno za umanjivanje patnje mnogih ljudi. Neophodna je daleko u?inkovitija me?unarodna suradnja u za?titi okoli?a. Postignut je odre?eni napredak, ali ta suradnja jo? uvijek nije na dovoljnoj razini.

Papa Franjo je namjeravao sudjelovati na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama, COP28, u Dubaiju od 1. do 3. prosinca 2023. godine. Na?alost u tome ga je sprije?ila bolest. Izrazio je pak nadu da ?e COP28 omogu?iti odlu?no ubrzanje energetske tranzicije s u?inkovitim obavezama, koje ?e biti stalno podvrgnute u?inkovitom nadzoru.

Ogromne su posljedice klimatske krize na migracije. Kako vidite razvoj doga?aja po tom pitanju?

Migracije se doga?aju iz vi?e razloga, ali na taj proces zna?ajno utje?u i klimatske promjene. Sve vi?e ljudi napu?ta svoje domove zbog ekstremnih vremenskih doga?aja, uklju?uju?i poplave, toplotne valove, su?e i po?are, kao i neke sporije klimatske izazove poput podizanja mora i intenziviranja vodnog stresa. Papa Franjo je vrlo glasan u vezi s pitanjem migracija, dosljedno isti?u?i potrebu za suosje?anjem, solidarno??u i humano??u prema migrantima i izbjeglicama. Njegova stajali?ta o migracijama uskla?ena su s naukom Katoli?ke crkve, posebno s na?elima socijalne pravde i dostojanstva svakog ljudskog bi?a. Smatra da je prihvat migranata moralna obveza, posebno za kr??ane, koji bi trebali slijediti Kristovu poruku ljubavi prema strancima i onima u potrebi.

Papa Franjo isti?e potrebu za rje?avanjem korijena problema koji uzrokuju migracije, kao ?to su ratovi, siroma?tvo, nepravda i nerazvijenost. Smatra da je va?no raditi na izgradnji pravednijeg dru?tva kako bi se smanjile potrebe za migracijom. Poziva na zajedni?ke napore u rje?avanju pitanja izbjeglica i migranata na na?in koji promi?e pravdu i mir, te na stvaranje dru?tava koja su inkluzivna i otvorena razli?itostima.

Te?ko je predvidjeti daljnji razvoj doga?aja. Dosada?nje su migracije bile uvjetovane uglavnom ratovima, politikom i siroma?tvom. Ravnatelj Isusova?ke slu?be za izbjeglice (JRS) za Jugoisto?nu Europu p. Stanko Perica isti?e da ?tek nadolaze one koje ?e biti uvjetovane klimatskim promjenama, ali i rastu?om globalizacijom. Papa poziva da se u svemu tome prisjetimo velike kulturne i vjerske ba?tine koju imamo u Europi“.  

Katoli?ka vjera zahtjeva izra?avanje ljubavi prema svakom ?ovjeku u potrebi i nevolji, no migracije mogu imati razli?ite demografske, socijalne i ekonomske posljedice, kako u zemljama podrijetla tako i u zemljama odredi?ta. Stoga je vrlo razumljiva i opravdana zabrinutost zemalja odredi?ta. O?ito je da nema jednostavnog rje?enja. Potrebna je dugotrajna i odr?iva strategija, koja nije jo? na vidiku.

Pisali ste vi?e tekstova o recentnom nauku pape Franje. ?to Vas posebno u tome pokre?e i ?to bi na?a Crkva mogla jo? u?initi glede klimatske krize?

Napisao sam dosta tekstova o papi Franji, jer vjerujem da je on proro?ki glas u suvremenom svijetu, predan prioritetnoj opciji za najsiroma?nije u dru?tvu, ne samo rije?ima, ve? i jednostavnim ?ivotnim stilom. Papa Franjo pru?a sveobuhvatnu viziju, uklju?uju?i ponovno otkrivanje i produbljivanje misijske prirode i sinodalnog identiteta Crkve. Njegov pontifikat je doga?aj, koji sna?no oblikuje Crkvu za tre?e tisu?lje?e.

Na pisanje o papi Franji posebno me je ponukala ?injenica da, na?alost, svjedo?imo nevjerojatno ru?nim, neo?ekivanim, neopravdanim i tendencioznim kritikama upu?enima prema njemu. Postoji skupina katolika koja se protivi njegovim naporima ili ignorira njegov proro?ki glas. Opozicija ima korijene u odbijanju Drugog vatikanskog koncila, ljutnji zbog ograni?enja slu?enja stare latinske mise i neslaganju s papinom crkveno-politi?kom vizijom. Mnogi napadi na papu Franju proizlaze iz uskog shva?anja vjere koje se svodi na niz strogo definiranih moralnih smjernica, bez otvorenosti prema razli?itim perspektivama. U pitanju je usko shva?ena vjera, koja podrazumijeva tuma?enje koje je ograni?eno ili usmjereno na odre?ene dogme, propise ili prakse unutar Crkve, s malo ili bez otvorenosti prema razli?itim perspektivama ili okru?jima. Napadi na doktrinarni i moralni autoritet pape Franje posebice su oja?ali nakon objavljivanja njegove posinodske pobudnice Amoris Laetitia (2016.), te nakon ?to je otvorio vrata potrebi pomaka prema kolegijalnijoj i sinodalnijoj Crkvi. Va?no je istaknuti da u medijima u Hrvatskoj uglavnom nema napada na papu Franju, ali se katkad ignorira njegov nauk i razni apeli upu?eni katolicima. Mediji ga uglavnom ne brane od nedopustivih pona?anja u svijetu, kao ni od ru?nih napada na Papu upu?enih preko dru?tvenih mre?a, ?to je naveliko prisutno u Hrvatskoj.

I Hrvatska osje?a posljedice klimatskih promjena, uglavnom kroz iznimno sna?ne poplave, kakve dosad nisu bile uo?ene, a kojih je sve vi?e u mnogim gradovima, ?ak i u onima koji nisu uz rijeke. Iako Hrvatska kao dr?ava nije u europskim razmjerima veliki zaga?iva? okoli?a, i pridr?ava se svojih obveza prema me?unarodnim konvencijama, ipak bi trebalo vi?e djelovati na podizanju svijesti stanovnika. U tom kontekstu, crkveni mediji u Hrvatskoj imaju odgovornost bolje i ?e??e informirati vjernike o stajali?tima pape Franje o pitanjima okoli?a, poti?u?i tako svijest o va?nosti brige za okoli? i suradnje u rje?avanju ekolo?kih izazova. Po mojem mi?ljenju pitanje klimatske krize je zapostavljeno.

(Pope - am)