蜜桃交友

Neno Ku?ina - Zagreb

O 25. obljetnici ?upe, ?akova?ko-osje?ki nadbiskup ?uro Hrani? posvetio je u subotu, 17. listopada, ?upnu crkvu sv. Luke evan?elista u Josipovcu. ?upi s oko 3000 vjernika pripadaju dijelovi Vi?njevca i Josipovca. U homiliji nadbiskup je naglasio: ?Potrebno je odgovorno ?initi ono ?to spada na ovaj zemaljski poredak, na ovaj svijet, ali ne zaboravite pritom da ste Bo?ji, stvorenja njegove ljubavi“. ?Danas je to osobito aktualno, jer je svijet do?ao u pogibelj od samog ?ovjekova djelovanja. Ako mi ljudi ne postanemo odgovorni, uni?tit ?emo ovu stvorenu stvarnost i uni?tit ?emo se me?usobno. Tehni?ki napredak je uznapredovao u toj mjeri da ?ovjek ima u rukama mo? kojom mo?e samog sebe uni?titi. I ako ?ovje?anstvo ne do?e do novog stupnja odgovornosti, mogu?e su nesagledive posljedice za samu opstojnost ovoga svijeta.“ ?upljanima ?upe sv. Luke nadbiskup je pojasnio kako je zgrada crkve potrebna jer je ?znak u prostoru koji nam – dok se bavimo svjetovnim stvarima – govori tko smo i kome pripadamo. Mi ih posve?ujemo kao sveta mjesta i u njih dolazimo da bismo na tom svetom mjestu i u tom svetom prostoru produbili svoj odnos s Bogom, da bismo se nahranili njegovom rije?ju i Isusovim tijelom i krvlju, njegovim sebedarjem do kraja.“ Na sve?anom misnom slavlju posve?en je i oltar u kojega su ugra?ene mo?i bl. Miroslava Bule?i?a, zajedno s poveljom o posveti.

U subotu je u nacionalnom marijanskom sveti?tu u Mariji Bistrici odr?an Sedmi nacionalni susret ?tovatelja Bo?jega milosr?a. Euharistijsko slavlje slu?io je mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanske i Hvarske biskupije Petar Pali?. U svom pozdravu rektor sveti?ta pre?. Domagoj Mato?evi? je rekao kako je znakovito da na prvoj misi nakon po?ara razmi?ljamo o daru Bo?jega milosr?a. U svojoj homiliji biskup Pali? je istaknuo kako nacionalno sveti?te Majke Bo?je Bistri?ke u sebi ?uva sje?anja na mnoge va?ne susrete i hodo?a??a hrvatskoga naroda, ali i pojedinaca koji dolaze pritisnuti ?ivotnim tegobama, a odlaze ?usli?ani, ohrabreni, oja?ani u vjeri i spremni za svjedo?enje Isusa Krista“. Podsjetio je na istaknuto Marijino mjesto u Buli pape Franje u povodu izvanrednog Jubileja milosr?a u kojoj je naziva Majkom Milosr?a te kako ju od ove godine u Lauretanskim litanijama mo?emo zazivati kao ?Majku Milosr?a“, ?Majku Nade“ i ?Utjehu migranata“. Posebnu pozornost posvetio je i zna?enju sv. Ivana Pavla II. za ?irenje ?tovanja Bo?jega milosr?a jer je nedjelju nakon Uskrsa posvetio Bo?jem milosr?u, ?to je usko povezano s njegovim ?ivotom. Opisao je njegov ?ivotni put, studij u tajnoj bogosloviji u vrijeme Drugoga svjetskog rata, rad u tvornici i odlazak u obli?nji samostan Kongregacije Majke Milosr?a na grob rano preminule redovnice s. Faustine Kowalske. Ondje je pronalazio snagu i sigurnost za svoj hod u vjeri. Stoga ne treba ?uditi, rekao je biskup, ?to se kao Papa odlu?io proglasiti je svetom. Doti?u?i se u svijetu vrlo poznate slike Milosrdnog Isusa koja je nastala na temelju Isusovih objava s. Faustini, a koje posljednjih godina do?ivljavaju pravi procvat, biskup Pali? je istaknuo kako je ?mnogi cijene i ?tuju kao znak Bo?je prisutnosti i njegova nepresu?na milosr?a“, prenijela je IKA.

U Kri?evcima je 17. listopada, na prostoru pored grkokatoli?ke katedrale Presvete Trojice, za novoga kri?eva?kog vladiku zare?en mons. Milan Stipi?. Glavni biskup rukopolagatelj bio je umirovljeni kri?eva?ki vladika Nikola Keki?, a surukopolagatelji zagreba?ki nadbiskup metropolit kardinal Josip Bozani? i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua. Na slavlju biskupskog re?enja sudjelovali su nadbiskupi i biskupi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, grkokatoli?ki biskupi iz Ukrajine, Ma?arske, Sjeverne Makedonije i Austrije, predstavnik Kongregacije za Isto?ne Crkve te brojni sve?enici isto?noga i zapadnog obreda. Bulu imenovanja pro?itao je apostolski nuncij. U homiliji zadarski nadbiskup i predsjednik HBK ?elimir Pulji? rekao je kako se danas raduju stanovnici Kri?evaca, ovoga banskoga i kraljevskoga grada, posebice vjernici ?lanovi grkokatoli?ke eparhije, kao i rodbina i prijatelji novoimenovanog biskupa mons. Milana Stipi?a. Ovom ?inu raduje se i Va? pokojni otac Vladislav koji iz rajskih visina prati i molitvama zalijeva ovu sve?anost. Posebice ovom doga?aju raduju se vjernici katolici bizantsko-slavenskog obreda, kao i svi drugi hrvatski katolici koji su stolje?ima slavili Boga u tri poznata obreda: u rimskom latinskim jezikom i glagolja?kom starohrvatskim jezikom, te bizantsko-slavenskom na staroslavenskom jeziku. Doda li se tomu i rimski podobred nazvan ?zagreba?ki“, onda se kao narod imamo pravo ponositi bogatstvom vi?e obreda, ?to pokazuje ?irinu vjerni?ke katoli?ke du?e i visoki stupanj tolerancije stanovnika Lijepe Na?e. Sudjelujmo, dakle, bra?o i sestre, pobo?no, sabrano, s molitvom na usnama i s pjesmom u srcu kod ovoga svetoga obreda re?enja kri?eva?kog vladike Milana. Ovaj otajstveni ?in dar je njemu i biskupiji kri?eva?koj. Molimo neka i njegovo slu?enje bude velikodu?no uzdarje Bogu, Crkvi i povjerenom puku ove ?asne eparhije, rije?i su nadbiskupa Pulji?a.

Na liturgiji biskupskog re?enja pro?itana je ?estitka prefekta Kongregacije za Isto?ne Crkve kardinala Leonarda Sandrija. ?Preuzvi?eni Vladiko, u ovaj sve?ani dan, kada ?ete dobiti puninu sve?eni?koga reda, s biskupskom posvetom, s polaganjem ruku i posvetnom molitvom biskupa koji su nazo?ni na slavlju, dopustite mi da Vam izrazim svoju radost i po?elim najbolje ?elje u Va?oj novoj slu?bi. Kri?eva?ka eparhija, od svoga osnutka 1777. godine morala se suo?iti s izazovima i iza?i ususret razli?itim etni?kim skupinama, to jest Hrvatima, Ukrajincima, Rusinima i drugim narodima, a da se sa?uva njezina liturgijska bizantsko-slavenska tradicija. Kri?eva?ki biskupi su uvijek nastojali ispuniti tu zada?u prema svojim mogu?nostima, a prema rije?ima svetoga Pavla apostola: “Svima bijah sve da po?to-poto neke spasim“. Danas Vi postajete petnaesti pastir Kri?eva?ke eparhije. Dostojanstvo biskupa je veliko, ali svakako i jedinstveno. Sveti Jeronim Stridonski, veliki sin dana?nje Hrvatske, opisuje tu slu?bu ovako: “On, iako ?ive?i u tijelu, ne ?ivi po tijelu. On ?eli ?ivjeti samo za Isusa. On ne osu?uje niti sudi ikoga: On je spokojan ?ak i u mukama. Premda zna dobro tko je Juda. On ljubi i onoga koji ga izdaje. On trpi za sve. On sve spa?ava.“

U zahvalnom govoru umirovljeni kri?eva?ki vladika Nikola Keki? istaknuo je: ?Opet smo dakle danas ovdje u Kri?evcima, tu na otvorenom prostoru pokraj katedrale zbog ove nevolje koja je od po?etka godine sna?la cijeli svijet, i bili nazo?ni na duhovnom doga?aju nad doga?ajima za Kri?eva?ku eparhiju kako Duh Sveti po polaganju ruku nas biskupa za biskupa posve?uje mons. Milana. Tako je on ubrojen u zajedni?tvo biskupa Hrvatske i ?itave Katoli?ke Crkve kao jedan od najmla?ih nasljednika Apostolskoga zbora. On je 30. u nizu mar?ansko-kri?eva?ki biskup, odnosno 14. u nizu kri?eva?ki biskup. Neki od ovih 30 na?ih biskupa ostavili su iza sebe velika djela koja su zlatnim slovima upisana u povijest na?e Eparhije. Pred tobom je, vladiko Milane, ako te zdravlje poslu?i, ?ak 33 godine slu?be biskupa Kri?eva?ke eparhije. Zaista, puno godina. Na sebe si dragovoljno od pape rimskoga Franje preuzeo te?ko breme slu?be biskupa i trebat ?e ti obilje milosti Bo?je da uzmogne? svoju slu?bu uspje?no vr?iti na slavu Boga Oca i Sina i Svetoga Duha i na duhovnu korist svoga malog stada, vjernika Kri?eva?ke eparhije diljem Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine – Hrvata, Ukrajinaca i Rusina“. Umirovljeni vladika po?elio je svome nasljedniku da ga u biskupskoj slu?bi prati mo?ni zagovor presvete Bogorodice, triju svetitelja: Bazilija Velikoga, Grgura Bogoslova i Ivana Zlatoustoga, nebeskih za?titnika na?e Kri?eva?ke eparhije, zagovor tvoga nebeskog za?titnika Mihaela Arkan?ela i zagovor na?ih hrvatskih svetaca: Nikole Taveli?a, Marka Kri?ev?anina, Leopolda Bogdana Mandi?a i bla?enog Alojzija Stepinca.

Uime klera Kri?eva?ke eparhije ?estitku je uputio grkokatoli?ki ?upnik u Osijeku o. Ljubomir Sturko. ?estitke novom vladiki uputili su i vjernici laici iz hrvatskoga, ukrajinskog i rusinskog dijela Kri?eva?ke eparhije.

U svojoj ?estitci vladiki Stipi?u kardinal Bozani? je naglasio: ?Postojanje grkokatoli?ke Kri?eva?ke eparhije uz rimokatoli?ke dijeceze u Hrvatskoj predstavlja bogatstvo univerzalnosti i raznolikosti Katoli?ke Crkve u Hrvatskoj koja, prema rije?ima sv. Ivana Pavla II., uistinu di?e s oba plu?na krila“. ??elim ti da poput ?asnih prethodnika na stolici najprije mar?anskih, a potom kri?eva?kih vladika nastavi? voditi povjerene ti vjernike te da kao dobar pastir sabire? raspr?eno stado bizantsko-slavenskog obreda, Hrvate, Ukrajince i Rusine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Sloveniji. U?vr??uj povjereni ti Bo?ji narod u vjeri katoli?koj i hrabri ga da, premda mali brojem, budu ponosni na svoju bogatu crkvenu ba?tinu. ?elim ti da ?uva? i gradi? zajedni?tvo prezbitera, redovni?tva i Kristovih vjernika laika u ?itavoj eparhiji“. Kardinal je zahvalio umirovljenom vladiki Keki?u za postojano slu?enje u Kri?eva?koj eparhiji i spremnu suradnju unutar Zagreba?ke metropolije.

Zahvalnu rije? na kraju je uputio novi kri?eva?ki vladika mons. Milan Stipi?. Me?u ostalim je istaknuo: ??elio bih da moje biskupsko slu?enje bude slu?ba jedinstva i to prije svega jedinstva unutar na?e Kri?eva?ke eparhije, zatim jedinstva unutar Katoli?ke Crkve u Hrvatskoj i jedinstva s drugim kr??anskim Crkvama, da bi se ispunila Isusova molitva da svi budu jedno. Duh Sveti je onaj koji sabire, a Zli je onaj koji dijeli“. ”Kada su si?li ognjeni jezici Duha sve si ponovno prizvao k sjedinjenju“, ka?e kondak Pedesetnice, kojem otajstvu je i posve?en ovaj katedralni hram u Kri?evcima. Na?a eparhija ima dugu i nimalo laku povijest, me?utim ona je opstala zahvaljuju?i djelovanju Duha Svetoga i molitvama mnogih svetih ljudi koji su u njoj ?ivjeli. Mi katolici bizantskog obreda jedinstveni smo po svojoj tradiciji, liturgiji i duhovnoj ba?tini. Povijesnim okolnostima nastali smo kao spoj isto?ne i zapadne crkvene tradicije, a u dana?nje vrijeme mo?emo biti svijetli znak zajedni?tva me?u kr??anima. Na?a eparhija pozvana je biti ?ivom Crkvom koja navije?ta Krista i njegovo evan?elje, koja u duhu tog istog evan?elja ima zadatak voditi brigu o onima koji su u ovom svijetu najpotrebniji, oni napu?teni, zaboravljeni, osiroma?eni i na bilo koji na?in unesre?eni, kako nas poti?e papa Franjo“. ?Osobito mi grkokatolici svojom misti?nom duhovno??u, crkvenom predajom i bogatstvom na?e liturgije mo?emo i trebamo ljudima oko nas ponuditi ?ivoga Krista, njegovu radost, ljubav, pra?tanje i nadu na na?in koji je nama svojstven. S velikom nadom gledam u budu?nost na?e Kri?eva?ke eparhije i o?ekujem dane duhovnog preporoda“, zaklju?io je vladika Stipi?.

Na zavr?etku liturgije novozare?enog vladiku ustoli?io je na arhijerejskom tronu u grkokatoli?koj katedrali zagreba?ki nadbiskup metropolit kardinal Bozani?. Na liturgiji su pjevali Katedralni zbor Kri?evci i Hrvatsko pjeva?ko dru?tvo ?Kalnik“ iz Kri?evaca, pod ravnanjem maestra Ozrena Bogdanovi?a te klapa ?Sveti Juraj“ Hrvatske ratne mornarice. Na biskupskom re?enju bili su predstavnici drugih kr??anskih Crkava, izaslanica Predsjednika Republike Mirjam Katuli?, ministrica kulture i medija i predsjednica Vladine Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Nina Obuljen Kor?inek, predstavnici ?upanije, gradova i op?ina te drugi uzvanici.

Vi?e od 200 volontera u Dubrovniku je, podijeljeno u ekolo?ke, radne i socijalne, ostvarilo tridesetak volonterskih akcija. Oni su planirane akcije najve?eg volonterskog projekta u Hrvatskoj, ?72 sata bez kompromisa“, zavr?ili prije predvi?enog roka. Diljem Grada i okolice volonteri su dolazili na akcije prethodno ne znaju?i ?to ?e raditi i kamo ?e i?i, ?to je i ?ar beskompromisnog volontiranja, dati cijelog sebe na raspolaganje sa svim svojim talentima i vje?tinama. U petak su od ranog jutra krenuli s ?i??enjem odmori?ta, krenuv?i od Mosta prema Bistrini gdje su o?istili deset autobusnih stanica i dva odmori?ta, ure?ivali su prostor Dru?tva multiple skleroze Dubrova?ko-neretvanske ?upanije gdje su se bavili pripremom prostora za li?enje i samim li?enjem prostora. Dio volontera okupio se ispred dje?jeg vrti?a kako bi i najmla?im sugra?anima sredili okoli? i igrali?te kojim se svakodnevno koriste. Nekolicina volontera ostala je pomo?i u Caritasu Dubrova?ke biskupije pri podjeli hrane. Jedna skupina ure?ivala je obiteljski stan kako bi omogu?ili jednoj obitelji normalne ?ivotne uvjete, a ostatak volontera bavio se ure?ivanjem vrtova, ?upanjem korova, izvla?enjem dra?e i ostalim ekolo?kim aktivnostima.

Koronavirus u?ao je i u vara?dinski kapucinski samostan. Gotovo svi fratri i postulanti pozitivni su na COVID-19, ali za sada nitko nema te?ke simptome, objavljeno je na mre?noj stranici ?upe sv. Vida u Vara?dinu. Zbog toga je samostan do daljnjega zatvoren i svi redovnici su u karanteni. Mise se slu?e po redovnom rasporedu jer je vara?dinski biskup Bo?e Rado? organizirao sve?enike iz biskupije da slave mise umjesto kapucina. Crkvu je temeljito dezinficirala epidemiolo?ka slu?ba. Vjeronauk je do daljnjega otkazan kao i druge aktivnosti vezane uz samostan. Pozvani su vjernici koji su proteklih tjedan dana bili na misi u crkvi da pripaze na mogu?e simptome. U petak, 16. listopada, utvr?eno je i da je jedan ?lan zajednice Samostana Kraljice sv. Krunice u Zagrebu pozitivan na COVID-19, zbog ?ega je cijela zajednica u samoizolaciji. U ovom razdoblju samoizolacije sna?nije ?emo molitveno pratiti sve koji su i sami pogo?eni ovom bole??u, a preporu?ujemo se i u molitveno zajedni?tvo svih vjernika, navodi se u priop?enju iz dominikanskog samostana.