蜜桃交友

Gabriella Ceraso - Vatikan; Ivana ?i?mir - Split

Vi?e od 1000 tona sirove nafte izlilo se u prirodni raj dragocjene biolo?ke raznolikosti. ?teta je to za gospodarstvo, okoli?, te dru?tvo u mjestu poput otoka Mauricijusa, gdje ve?ina stanovni?tva ?ivi od ribolova i turizma, a bogatstvo je u rukama nekolicine. To je slika tog otoka u Indijskom oceanu, ne?to vi?e od mjesec dana nakon nesre?e u kojoj se japanski tanker MV Wakashio s 3800 tona goriva i 200 tona dizela nasukao na za?ti?enom mjestu Pointe d'Esny, u blizini morskog parka Blue Bay.

Neposredno nakon katastrofe, slijedom koje su se uklju?ili stru?njaci iz raznih dijelova svijeta, biskup glavnoga grada Port-Louisa, kardinal Maurice Piat, pozvao je sve da se "probude" vo?eni "dobrom ekolo?kom savje??u". Osvrnuo se i na Papin apel koji je uputio u nedjelju, u podnevnom nagovoru, za taj otok koji se nizom inicijativa, i posebno uklju?uju?i mlade, pripremao za ?Vrijeme stvorenoga“, koje traje od 1. rujna do 4. listopada. To je ujedno bio i odgovor Svetom Ocu na njegov poziv na molitvu i djelovanje u za?titi na?eg zajedni?kog doma.

U razgovoru za na?u radijsku postaju kardinal je rekao da ve? tijekom brojnih mjeseci, u vrijeme pandemije bolesti Covid-19, djeluje grupa redovnika koja se sna?no zauzima za ekologiju i za?titu stvorenog, te u promicanju prakse koja zaista po?tuje sve stvoreno i okoli?. Osvrnuv?i se pak na koncert, odr?an u Port-Louisu u okviru Jubileja Zemlje, napomenuo je da je bio dio niza koncerata organiziranih u raznim dijelovima otoka. Taj je bio u katedrali, a organizirali su ga mladi, od kojih su neki sna?no uklju?eni u aktivnosti poput organskog uzgoja, s ciljem prehrambene samodostatnosti budu?i da se ovdje, na otoku, uglavnom ?ivi od uvoza hrane.

Istaknuo je, osim toga, da prije svega ?ele promicati aktivnosti koje u?e mlade ljude o razli?itim prehrambenim kulturama i praksama kako bi reagirali na nastalu situaciju. Tako?er, zapo?eli su dosta raditi na podizanju svijesti protiv, primjerice, plasti?nih predmeta za jednokratnu upotrebu koji zavr?e u morima i na pla?ama. Na primjer, na Mauricijusu proizvode oko 100 milijuna plasti?nih boca godi?nje – a to je golema koli?ina. Uz to, kardinal je napomenuo i da ?ele potaknuti Vladu da donese zakone o upotrebi plastike koja postaje velika prijetnja zemlji i moru.

Upravo su zbog toga organizirali koncert. Sveukupno ?e biti ?est glazbenih doga?aja, zajedno s promocijom koja se ve? radi u katoli?kim ?kolama s tematikom ekolo?kog obrazovanja, obrazovanja za po?tovanje vegetacije, mudre upotrebe vode i bez rasipanja, te promicanja novog na?ina djelovanja.

Kardinal je iskazao zahvalnost Papi zato ?to je progovorio o velikoj ekolo?koj katastrofi otoka Mauricijusa, koja je pogodila jednu od najljep?ih laguna ju?nog podru?ja, zbog izlijevanja nafte iz broda koji se nasukao na koraljni greben. Stanovnici otoka Mauricijusa sna?no su se zauzeli, te dragovoljno i velikodu?no nastojali o?istiti to podru?je, no, na?alost, u?injena je velika ?teta, a ribari koji ?ive na obali vrlo su potreseni budu?i da je njihov ?ivot u potpunosti vezan uz more.     

Poreme?eni su, osim toga, i ?ivoti ljudi koji ?ive na otoku zbog pojave neugodnih mirisa. Svi smo tu?ni, a neki su i ljuti ?to je uop?e takvom brodu bilo omogu?eno pribli?avanje i ?to nitko nije odmah reagirao – rekao je kardinal. Na blagdan za?titnika otoka, posvetili smo trenutak za zajedni?ku molitvu za ono ?to se dogodilo te kako bismo uputili zaziv za za?titu na?e zemlje.

Kardinal Piat je uvjeren da ?e se ribolov i turizam oporaviti, ali da ?e zasigurno trebati 4 do 5 godina za obnovu zemlje, dok ?e turizam i ribolov zbog toga biti na ?ekanju, a u zemlji brojne obitelji ovise upravo o tim sektorima. Rije? je o zaista velikoj ku?nji za cijelu dr?avu i brojne obitelji na toj strani otoka.

Upu?uju?i na kraju nekoliko rije?i vezano uz razdoblje ?Vremena stvorenog“, kardinal je istaknuo da danas svugdje na svijetu imamo veliku odgovornost pred Bogom, kao ?to govori i sam Papa, da slu?amo Zemljine vapaje, kao i vapaje siroma?nih. Ovdje, na?a laguna, na?a zemlja i na?e more, vapili su prilikom izlijevanja nafte koje je o?tetilo veliki dio teritorija. Shvatili smo tako do ?ega mo?e dovesti nepo?tovanje stvorenoga – napomenuo je kardinal Piat te pozvao sve, gdje god se nalazili, da promijene, ne samo svoj na?in djelovanja, ve? i na?in razmi?ljanja i pozornosti prema tom velikom Bo?jem daru koji je na? zajedni?ki dom.