蜜桃交友

Marito Mihovil Letica - Zagreb

Podatci ?to ih je po?etkom srpnja objavila agencija Copernicus Climate Change Service (C3S), slu?bena agencija Europske unije, pokazuju da je lipanj 2019. bio najtopliji otkako se provode mjerenja temperature na Zemlji. Fenomen zatopljenja iskazuje se to ve?ma zabrinjavaju?im uzmemo li u obzir razmjerno du?i period: prosje?na ovogodi?nja lipanjska temperatura u Europi bila je za oko tri stupnja vi?a od temperaturnog prosjeka za lipanj prije pribli?no stotinu i pedeset godina, u drugoj polovici 19. stolje?a. Imamo li u vidu cijeli na? planet, a ne samo Europu, ta je temperaturna razlika ne?to manja.

Nema sumnje da se ljudski rod na?ao ugro?en klimatskim promjenama ?to ih je sam prouzro?io te se treba razborito i odgovorno suo?iti s ekolo?kom ?tetom kao posljedicom svojega biotehnolo?kog ovladavanja prirodom i nemara prema okoli?u. ?ovjek je despotski preuzeo dominiraju?u ulogu nad stvorenim svijetom odnosno prirodom, zaboravljaju?i da mu nije dano biti bezobzirni despot koji iskori?tava i iscrpljuje – nego mudri i odgovorni gospodar koji stvoreni svijet koristi i ?uva.

?Jahve, Bog, uzme ?ovjeka i postavi ga u edenski vrt da ga obra?uje i ?uva?, ?itamo u ?Knjizi Postanka? (Post 2,15), u drugom izvje?taju o stvaranju, jahvisti?kom, slikovitom i antropomorfnom, gdje je rije? o Raju zemaljskom. U tom vrtu koji treba obra?ivati nazrijevamo na simboli?koj razini dana?nju djelatnost ekonomiju, a to da vrt treba ?uvati upu?uje nas na odgovornost za prirodu i s time povezanu modernu znanost ekologiju. Objema tim slo?enicama gr?koga podrijetla u korijenu je rije? ?o?kos? u zna?enju ?ku?a, ku?anstvo, dom?. No etimolo?ka povezanost pojmova ne zna?i i skladnu koegzistenciju onoga ?to ozna?uju. Ekonomija u svojim zahtjevima malo mari za ekologiju i ?esto joj se suprotstavlja, a ekologija stalno ima u vidu ekonomiju te upozorava na njezine ?tetne i potencijalno pogubne posljedice.

U na?emu postmodernom ili, bilo bi prikladnije re?i, post-postmodernom svijetu pre?esto se dr?i dopu?tenim sve ono ?to je ostvarivo. Shodno tomu, nije na cijeni ono ?to vrijedi, nego se vrijednim smatra sve ?to mo?e posti?i cijenu. Stremi se zadovoljenju potreba, ovdje i sada, a izbjegavaju se posljedice i odgovornost za te posljedice. Nestaju iz horizonta svijet i priroda, pomu?uju se perspektive njihova cjelovita rasta i integralna razvoja.

Treba istaknuti da je integralno razumijevanje solidarnosti svojstveno teologiji i etici Katoli?ke Crkve, gdje je solidarnost ?vrsto povezana s isticanjem odgovornosti. U tome je smislu sv. Ivan Pavao II. u enciklici ?Sollicitudo rei socialis? (?Dru?tvene brige?), objavljenoj 1987., napisao da je solidarnost ??vrsta i postojana odlu?nost zauzeti se za op?e dobro, to jest za dobro svih i svakoga, jer svi smo mi uistinu za sve odgovorni?. A to zauzimanje za op?e dobro ?svih i svakoga?, ta odgovornost ?za sve?, uklju?uje i ljudsko dru?tvo i izvanljudski svijet, sumarno re?eno: obuhva?a sve stvoreno.

Na tragu svojega prethodnika Ivana Pavla II., papa Franjo krenuo je dalje te objelodanio 18. lipnja 2015. dokument ?Laudato si′?: ?Encikliku o brizi za zajedni?ki dom?. Doti?na je papina okru?nica nazvana po zazivu sv. Franje Asi?koga ?Laudato si′, mi′ Signore? (?Hvaljen budi, moj Gospodine?). ?U toj lijepoj pjesmi podsje?a nas da je na? zajedni?ki dom tako?er poput sestre s kojom dijelimo svoj ?ivot i poput lijepe majke koja nas prima u svoje ruke: ?Hvaljen budi, moj Gospodine, za sestru na?u, majku Zemlju koja nas uzdr?ava i nama upravlja i izvodi plodove razne i ?areno cvije?e i travu??, ?itamo na samom po?etku ove enciklike. Papa Franjo zatim isti?e da je ?ovjek dio Zemlje, da ?ovjekovo je tijelo sazdano ?od istih elemenata od kojih i na? planet, njegov zrak udi?emo i njegova nas voda o?ivljuje i osvje?ava?. Stoga je razumljivo ?to raste briga i zabrinutost za ovaj na? planet; ?ovjek bi trpljenje i patnju Zemlje trebao do?ivljavati kao svoja osobna stanja. O tome papa Franjo u poglavlju ??to se doga?a na?emu zajedni?kom domu? pi?e:

?Nakon razdoblja iracionalne vjere u napredak i ljudske sposobnosti, dio dru?tva ulazi u razdoblje ve?e svjesnosti. Opa?a se sve ve?a osjetljivost za okoli? i za?titu prirode, i raste iskrena briga, pa i zabrinutost za ono ?to se doga?a na?em planetu. Iznosimo jedan, sasvim sigurno, nepotpun pregled pitanjâ koja danas pobu?uju nemir i koja vi?e ne mo?emo gurati pod tepih. Svrha nam nije prikupiti informacije ili zadovoljiti svoju znati?elju, nego postati bolno svjesni, osmjeliti se da ono ?to se doga?a svijetu preoblikujemo u osobno trpljenje te tako prepoznamo koji doprinos svaki od nas mo?e dati u tom pogledu.?

Klima je, ?op?e dobro? te ?svima pripada i svima je namijenjena?, isti?e papa Franjo te nadalje ka?e da su klimatske promjene ?globalni problem s ozbiljnim ekolo?kim, dru?tvenim, ekonomskim i razdiobnim implikacijama? te da su ?jedan od glavnih dana?njih izazova za ?ovje?anstvo?, a njihove ?e najte?e posljedice, predvi?a papa Franjo, u sljede?im desetlje?ima osjetiti zemlje u razvoju jer one umnogome ovise o prirodnim dobrima koja dobivaju iz ekosustava i nemaju drugih ekonomskih potencijala ili dobara koji bi im omogu?ili prilagodbu klimatskim promjenama i suo?enje s prirodnim katastrofama.

Papa Franjo pitanje ekologije zapo?inje sa sv. Ivanom XXIII. i njegovom enciklikom ?Pacem in terris? u kojoj je prvi put rije? o opasnosti za svijet i njegov opstanak. Enciklikom ?Laudato si?? zahvatio je papa Franjo duboko, sveobuhvatno i dalekose?no. Njegova je ekologija shva?ena ne samo bioeti?ki ili filozofski nego i teolo?ki. Duboko svjestan da su klimatske promjene same po sebi dovoljne da ugroze ?ovjekov opstanak na Zemlji, Papa u poglavlju naslovljenom ?Ekolo?ki odgoj i duhovnost? poziva na ?ekolo?ko obra?enje?, svesrdno promi?u?i tu sintagmu koju je prvi izrekao papa Ivan Pavao II.

Dio enciklike o ekolo?kom obra?enju papa Franjo zavr?ava re?enicama:

?Pozivam sve kr??ane da jasno i otvoreno poka?u tu dimenziju svojega obra?enja dopu?taju?i da snaga i svjetlo milosti koju smo primili budu vidljivi i u na?em odnosu prema drugim bi?ima i svijetu oko nas. Na taj ?emo na?in mo?i njegovati ono uzvi?eno bratstvo sa svim stvorenjima, koje je sveti Franjo Asi?ki tako blistavo utjelovio u svojem ?ivotu.?